Vođa tima i suosnivač organizacije "Sharklab", koja se od 2008. godine bavi istraživanjem i zaštitom morskih pasa, Andrej Gajić, za Faktor pojašnjava da su utvrdili da su sve vrste na kojima su radili istraživanje bolesne, te da čak imaju i hepatitis, što je jako zabrinjavajuće.
- Po prvi put smo opisali određena oboljenja koja dosad nisu bila poznata i smatralo se da ove životinje ne mogu da dobiju ta oboljenja. Mi smo radili veći uzorak iz Istočnog Jadrana i većina je imala naznake teških promjena na jetri, na mozgu, na bubrezima i tako dalje. To je ono što je privuklo ne samo našu nego i međunarodn pažnju, pa smo se fokusirali da pokušamo otkriti koji to pritisak iz sredine utiče na razvoj oboljenja. To je pionirska studija, tek se godinu i po dana radi, treba još barem devet godina da to dobije neki svoj ozbiljniji oblik i da otkrijemo točan uzrok – priča Gajić.
Dodaje da se o uzrocima ovih čudnih i dosad nepoznatih bolesti već sada može nagađati, ali da je rano bilo što tvrditi.
- Sigurno je neki antropogeni pritisak u staništu koji je konstantan i jakog izvora. Vjerojatno nisu teški metali jer bi se odrazili na kožu, oči i slično, ali 99 posto je da je čovjek utjecao na to. Neke su vrste kritično ugrožene, a neke nisu – ističe Gajić.
Ovo istraživanje privuklo je pažnju inozemnih znanstvenika i medija, pa je Deutsche Welle odlučio da o ovome fenomenu snimi kratki dokumentarni film.
- Nisam mogao vjerovati da žele raditi sa nama, pola godine uopće nisam vjerovao da će zaista doći u BiH. Mislio sam da će izabrati neke atraktivnije stvari, ali eto njima je bilo ovo zanimljivo i to je velika čast za nas. Za samo pet minuta dokumentarca dali su 15.000 KM – priča on.
Prema njegovim riječima i ranija istraživanja i projekti utvrdili su zabrinjavajuće činjenice, koje utiču i na zdravlje ljudi.
- Istraživali smo prije ovoga mikroplastiku u konzumnim ribama i znali smo u jednoj ribi naći više od 50 segmenata plastike u crijevima. Nije rađena prava studija kako to može utjecati na čovjeka, sli sigurno da ima lošeg utjecaja na njega. Također sam sa studentima vodio jednu studiju slučaja, o uticaju kontracepcijskih pilula koje kanalizacijom dospiju u more na ribe. Došlo se do zaključka da se mužjaci totalno feminiziraju i da je moguće da dođe do istrebljenja cijele populacije. To što je čovjek okolini napravio to se ne može vratiti. Lako je izbaciti šporet iz rijeke, ali kako ćete izbaciti stvari koje se ne vide u vodi, koje su rastvorene u vodi, to su pravi kontaminanti i iz vode se ne mogu očistiti – tvrdi Gajić.
Ističe da su ranije radili više istraživanja u Europi, Aziji i Africi, ali da su prije nekoliko godina otkrili da je Jadransko more u Neumskom zaljevu mnogo zanimljivije nego što su mislili zbog čega su se odlučili duže zadržati na našim prostorima.
Dodaje da su ranije studije utvrdile da je u Neumskom zalivu zabilježeno sedam vrtsta morskih pasa i pet vrsta raža.
Vrste morskih pasa u Jadranskom moru sa kojima je plivao nisu opasne za ljude, Ali Gajić je sa svojim timom ronio, bez ikakve zaštite i imao bliske susrete i sa opasnijim vrstama ovih životinja koje izazivaju veliki strah kod ljudi u drugim morima.
- Ja nisam nikada imao neugodno iskustvo, ali jeste tim sa kojim smo radili u Istanbulu. Članica njihovog tima završila je sa ugrizom na nozi, ali na kraju je sve dobro prošlo - priča Gajić.
Dnevnik.ba