Mnogi gradovi i općine u Njemačkoj su bankrotirali: "Ulaganje u budućnost je gotovo nemoguće"

Nije prošlo mnogo vremena otkako je Weissach, mjesto udaljeno pola sata vožnje od Stuttgarta, bio najbogatija lokalna zajednica u Njemačkoj.

U tom malom mjestu živi 7.700 stanovnika. Porsche tamo ima svoj razvojni centar, a lokalna zajednica imala je koristi od milijardi dobiti tog automobilskog diva kroz poreze koji su se slijevali u njezin proračun. Po stanovniku Weissacha to je 2009. iznosilo 20 tisuća eura poreznih prihoda.

„Zahvaljujući Porscheu, u Weissachu imamo najveći prihod od poreza na dobit po stanovniku u cijeloj Njemačkoj“, radovala se 2011. tadašnja gradonačelnica Ursula Kreutel prilikom otvaranja novog proširenja pogona tog proizvođača automobila.

Tko je u Weissachu želio graditi kuću, od lokalne zajednice je po djetetu dobivao 10 tisuća eura kao dodatak za gradnju kuće. Izgrađena je četverokatna knjižnica, kupljen koncertni klavir za 100 tisuća eura, dodjeljivane su subvencije za privatne sate glazbe. Ipak, najveći dio novca, kako je govorila Kreutel, bio je položen u banci kao rezerva za loša vremena.

Dobra vremena su prošla

Loša vremena su u međuvremenu stigla. Njemačka automobilska industrija nalazi se u najvećoj krizi. Samo je Porscheu prošle godine dobit smanjena za 96 posto. Posrću i druge gospodarske grane. Drastično su smanjeni prihodi od poreza na dobit poduzeća, od kojih gradovi i općine u velikoj mjeri žive. Čak ni nekoć bogati gradovi i općine više ne mogu pokriti svoje rashode.

„Financije lokalnih zajednica nalaze se u dramatičnom silaznom vrtlogu. To više nije zabrinjavajuće, nije ni katastrofalno – to je pogubno“, ocijenio je Ralf Spiegler, predsjednik Njemačkog saveza gradova i općina (DStGB) i gradonačelnik Nieder-Olma.

Socijalni troškovi probijaju sve okvire

Nadležnosti i zadaće u savezno uređenoj Njemačkoj podijeljene su između savezne razine, saveznih pokrajina i lokalnih zajednica, koje su odgovorne za svakodnevni život građana i time za znatan dio državnih obveza – od odvoza otpada, vodoopskrbe, škola i vrtića, preko vatrogasnih službi, sporta i kulture, pa sve do većine socijalnih davanja.

Gradovi i općine su, prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, 2024. imali rashode u ukupnom iznosu od 400 milijardi eura. Za 2025. očekuju se još veći izdaci zbog rasta troškova za zaposlene i energente. Ipak, najveći generator troškova su socijalna davanja.

„Govori se o utrostručenju troškova u posljednjih 20 godina, bez ikakvog ozbiljnog pokrića“, naglasio je Spiegler.

Samo za skrb o djeci i mladima, pomoć za njegu te integracijsku pomoć osobama s invaliditetom, troškovi su 2007. iznosili gotovo 38 milijardi eura. Od tada kontinuirano rastu, a procjenjuje se da će 2027. premašiti 102 milijarde eura.

Pravedna raspodjela: obveze imaju svoju cijenu

Poseban izazov predstavlja i integracija izbjeglica s pravom boravka. Škole, pružatelji jezičnih i integracijskih tečajeva, službe za zapošljavanje, a posebno uredi za strance, rade na granici izdržljivosti.

Kada je riječ o socijalnim davanjima, Savez gradova i općina zahtijeva potpuno novu raspodjelu tereta. Savezna razina, pokrajine i lokalne zajednice ubuduće bi trebale sudjelovati u financiranju ravnopravno – svaka s jednom trećinom.

Osim toga, lokalne zajednice trebale bi biti uključene u proces donošenja zakona. Do sada zakone donose savezna vlast i pokrajine.

„Tako bi se ne samo financijski teret, nego i odgovornost za reformu socijalnih davanja raspodijelili na sve razine vlasti“, rekao je Spiegler.

Obveze rastu, sredstva se smanjuju

Neki idu i korak dalje. Gradonačelnici svih 16 pokrajinskih prijestolnica u studenome prošle godine uputili su apel saveznoj vladi. Njihov zahtjev jest da svaki nacrt zakona kojim se lokalnim zajednicama nameću dodatne financijske obveze od samog početka mora predvidjeti punu financijsku kompenzaciju. Po načelu: „Tko naručuje, taj i plaća“.

Kada se zbroje godišnji rashodi savezne države, pokrajina i lokalnih zajednica, danas već 25 posto otpada na zadaće gradova i općina – a taj udio raste.

„No, lokalne zajednice dobivaju samo 14 posto ukupnih državnih poreznih prihoda“, tvrdi Spiegler i govori o ozbiljnoj neravnoteži.

Nedostaje gotovo 220 milijardi eura

Manjak novca u proračunima gradova i općina raste iz godine u godinu. Prije dvije godine nedostajalo je 7,5 milijardi eura, pretprošle godine 24 milijarde, a prošle godine više od 30 milijardi.

„Lokalne poreze – porez na nekretnine i porez na dobit poduzeća – povisili smo do razine koja već doseže granicu prihvatljivosti“, istaknuo je Spiegler.

Štedi se na svim stranama. Građevinski projekti se obustavljaju, a financiranje kulture i udruga također je, nužno, zamrznuto.

Ulaganja u budućnost? Prema mišljenju Saveza gradova i općina, to je gotovo nemoguće. Novca nema ni za održavanje i sanaciju postojeće infrastrukture. Bilo bi potrebno 218 milijardi eura kako bi se obnovile škole, gradske vijećnice, vrtići, bazeni, mostovi i ceste.

Njemačkim lokalnim zajednicama najviše novca nedostaje za škole (67,8 milijardi eura) i ceste (53,4 milijarde), zatim za vatrogasne službe (19,9 milijardi) i upravne zgrade (19,5 milijardi). Manjak sredstava postoji i u sportu (15,6 milijardi), skrbi o djeci (11,2 milijarde), vodoopskrbi (9,7 milijardi), kulturi (6,6 milijardi), ostalim područjima (10 milijardi), dok najmanje nedostaje u IT sektoru (1,8 milijardi eura).

Život na skupim kratkoročnim kreditima

S obzirom na to da se gradovi i općine ne smiju dugoročno zaduživati za tekuće troškove, poput plaća, grijanja i električne energije, svakodnevno uzimaju kratkoročne kredite kako bi premostili tešku situaciju. Oni su, međutim, vrlo skupi.

„To je kao da gorivo za automobil plaćate dopuštenim minusom na računu – situacija koja je zapravo neodrživa. Operativna sposobnost na lokalnoj razini ozbiljno je ugrožena, s kobnim posljedicama za gospodarsku konkurentnost Njemačke i lokalnu demokraciju“, upozorio je Spiegler.

Savezna vlast i pokrajine svjesne su financijskih problema lokalnih zajednica.

„Moramo pomoći lokalnim zajednicama“, rekao je početkom studenoga savezni kancelar Friedrich Merz, osvrćući se na socijalna davanja.

Cilj je da komune mogu ispuniti zakonske obveze koje im namećemo. Međutim, gospodarska kriza ostavila je duboke rupe i u proračunima savezne države i pokrajina.

Savezni ministar financija Lars Klingbeil prošli je mjesec najavio određene mjere rasterećenja za lokalne zajednice, ali bez konkretnih detalja. Istodobno je ukazao na infrastrukturni paket savezne vlade vrijedan 500 milijardi eura, od čega bi 60 milijardi trebalo pripasti lokalnim zajednicama. Ministar Klingbeil smatra da to nije zanemarivo.

S time se slaže i predsjednik Saveza gradova i općina Spiegler. Ipak, s obzirom na postojeće deficite, to neće biti dovoljno. Kako je zaključio, riječ je o velikom gutljaju iz boce na kojem su vrlo zahvalni, ali to može biti samo početak, piše Deutsche Welle.

Dnevnik.ba