Federalno ministarstvo pravosuđa obrazložilo je da je jedan od razloga za izmjene i dopune taj što postojeći Zakon predviđa uzajamnu mogućnost tijela jedinice lokalne samouprave usmjerenu prema zahtjevu za preispitivanjem odluke ili akta za koji se smatra da je neustavan ili nezakonit, piše Večernji list BiH.
Preispitivanje odluka
U slučaju nepostizanja istovjetnog stava na razini jedinice lokalne samouprave predviđen je postupak preispitivanja pred nadležnim organom, koji zakonom nije preciziran. Time je nastajala pravna praznina koja je stvarala teškoće u dosadašnjoj primjeni Zakona. Nova rješenja popunjavaju tu pravnu prazninu i stvaraju uvjete za otklanjanje eventualnih blokada u radu tijela jedinice lokalne samouprave.
Prema novopredloženoj odredbi, nadležno tijelo za preispitivanje odluke vijeća, odnosno načelnika/ce je tijelo koje je nadležno za nadzor nad primjenom zakona koji je povrijeđen. Ako u zakonu koji je povrijeđen nije naznačeno tijelo za nadzor nad primjenom zakona, nadležno je tijelo županijsko, odnosno federalno ministarstvo nadležno za oblast lokalne samouprave, u ovisnosti o tome je li povrijeđen županijski ili federalni zakon. Novine se odnose i na mjesne zajednice, a cilj je postizanje nužnog minimuma jednoobraznosti na razini FBiH te preciznije definiranje tijela mjesne zajednice, poslova koje obavljaju, ovlaštenih podnositelja inicijative za osnivanje mjesne zajednice, sadržaja akata koji se odnose na rad mjesne zajednice, kao i izvora financijskih sredstava.
Mjesna zajednica može biti utemeljena za jedno naseljeno mjesto, više međusobno uvezanih manje naseljenih mjesta ili za veći dio naselja, koji u odnosu na ostale dijelove naselja čine cjelinu. Inicijativu za osnivanje mjesne zajednice mogu pokrenuti građani, udruge građana s područja naseljenoga mjesta za čije se područje predlaže osnivanje nove mjesne zajednice, vijeće ili načelnik/ca jedinica lokalne samouprave.
Mjesna zajednica utemeljuje se na način i po postupku utvrđenom statutom jedinice lokalne samouprave u kojoj se utemeljuje mjesna zajednica. Prema predloženim izmjenama inicijativu za osnivanje mjesne zajednice može pokrenuti najmanje 20% građana upisanih u birački spisak s područja za koje se predlaže osnivanje mjesne zajednice, 1/5 vijećnika ili načelnik/ca jedinice lokalne samouprave. Zbog potrebe uvođenja veće povezanosti mjesnih zajednica s jedinicom lokalne samouprave predloženo je formiranje kolegija mjesnih zajednica.
Kolegij mjesnih zajednica sastoji se od predsjednika/ca savjeta u jedinici lokalne samouprave. Sastaje se najmanje dva puta godišnje i sudjeluje u konzultativnim procesima u jedinici lokalne samouprave. Članovi kolegija mjesnih zajednica mogu podnositi inicijative i postavljati pitanja u rangu vijećničkoga pitanja. Statutom jedinice lokalne samouprave detaljnije se reguliraju pitanja organizacije i funkcioniranja kolegija mjesnih zajednica.
Način financiranja
Preciziraju se tijela mjesne zajednice: obvezno savjet i zbor građana uz mogućnost jedinice lokalne samouprave da uvede i druga tijela svojim statutom, određuju se njihova uloga i sastav, pitanje izbora Savjeta te poslovi koje obavlja tajnik mjesne zajednice.
- Mjesne zajednice imat će prihode razmjerne ovlastima predviđenim zakonom statutom; sustav financiranja mjesnih zajednica mora biti dovoljno raznolik kako bi mogao slijediti, koliko je praktički moguće, promjene stvarnih troškova vršenja poslova iz ovlasti mjesne zajednice; sredstva osigurana iz sredstava samodoprinosa; sredstva za usluge koja svojim aktivnostima ostvaruje mjesna zajednica; pokloni i druga sredstva, stoji u članku koji se odnosi na financiranje.
Dnevnik.ba