Kako je kazao Lazović, prije godinu dana četiri nevladine organizacije - SGV, HNV, VKBI I Forum parlamentaraca - dogovorili su Principe za promjenu Ustava BiH. što je, kako je istaknuo, dobilo podršku od 63 tisuće građana.
“Po prvi puta nakon potpisivanja DMS uspjeli smo stvoriti građanski pokret koji iza sebe, ako se zbroje i glasovi političkih stranaka s posljednjih lokalnih izbora, ima podršku više od 400. 000 građana BiH. Podršku nismo tražili od etničkih stranaka koje danas vrše vlast. Smatramo da je nakon trideset godina dominacije vlasti etničkih stranaka konačno došlo vrijeme za promjenu. Postdaytonski period u BiH je pokazao da se BH društvo i država konstantno suočava s većim ili manjim političkim nesporazumima i sukobima”, naveo je Lazović.
Lazović je naveo slučajeve Dragičević i Memić kao primjer da je pravosuđe etnički i politički korumpirano i kompromitirano.
Ova godina je , za Lazovića, ključna za budućnost BiH.
“BiH je danas na raskrižju. Vlast etničkih politika nas ostavlja bez budućnosti. Te politike moraju biti pobijeđene. Etnički kolektiviteti ne mogu biti obrazac za modernu i efikasnu državu. U etničkim kavezima nema slobode pojedinca. Ljudska prava se utapaju u kolektivnu svijest koju modeliraju etničke vrhuške. Građanima BiH je potrebna demokratska, stabilna i funkcionalna država, država slobodnih pojedinaca punih ljudskih prava i sloboda na njenom cijelom prostoru. Naša Deklaracija potencira te vrijednosti. Tražimo punu primjenu europskih principa i standarda po kojima žive građani EU. Tražimo da se iz sadašnjeg Ustava izbrišu sve diskriminacijske odredbe koje svakog građanina naše države diskriminiraju, samo na različitim dijelovima BiH”, rekao je Lazović.
Lazović je komentirao i "miješanje" susjeda u bh. političke prilike.
“Bosna i Hercegovina je već dugo suočena s unutarnjim i vanjskim udarima. Miješanje Srbije i Hrvatske u naše unutarnje stvari postaje nepodnošljivo. Oni će to raditi sve dok su u BiH dominante etničke politike. Pod izgovorom brige za srpski i hrvatski narod miješaju se u sve i svašta. Posebno se to vidjelo na pokušaju izmjena Izbornog zakona BiH. Na sreću, ti pokušaji nisu uspjeli. O izmjenama Izbornog zakona svakako treba razgovarati i te razgovore treba otvoriti odmah nakon provedenih izbora u listopadu ove godine. Dozvolite mi da iznesem svoj osobni prijedlog kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH”, naveo je Lazović.
Na kraju, u ovim teškim vremenima, kako je kazao Lazović, nakon brutalne invazije Rusije na Ukrajinu na sceni je novi geopolitički moment i da je BiH odabrala EU i NATO.
Dnevnik.ba