Ministar Lakić: "Logično je očekivati rast cijene plina. Južna interkonekcija ostaje ključni projekt energetike u FBiH"

Poručio je kako je u aktualnoj globalnoj krizi najvažnije osigurati stabilnu opskrbu energentima, dok će Vlada Federacije BiH kontinuirano pratiti kretanja cijena i reagirati po potrebi.

Cijene nafte rastu, ali opskrba stabilna

Lakić je istaknuo da je rast cijena nafte prvenstveno posljedica globalnih zbivanja i poremećaja na tržištu energenata, što se odražava i na Bosnu i Hercegovinu. Ipak, naglašava da su cijene goriva u BiH i dalje niže u odnosu na zemlje regije.

„Uglavnom je to posljedica svih ovih svjetskih događaja koji su trenutačno u tijeku i sva tržišta u svijetu doživjela su ovakve poremećaje kada su u pitanju cijene nafte i energenata. Naravno, to se djelomično odrazilo i na Bosnu i Hercegovinu. Ono što u ovoj, da tako kažem, krizi najviše raduje jest da su cijene u Bosni i Hercegovini još uvijek znatno niže u odnosu na okruženje i da imamo pojavu kupnje goriva građana iz susjednih država u BiH, što je jedan od boljih pokazatelja. Naravno, nije dobro što cijene rastu jer se to izravno odražava na život građana i gospodarstvo, ali riječ je o globalnom procesu iz kojeg nije izuzeta ni Bosna i Hercegovina“, kazao je Lakić.

Podsjetio je da je na početku globalne krize postojala povećana potražnja za gorivom u Federaciji BiH, što je izazvalo strah od nestašice. Međutim, prema njegovim riječima, nadležne institucije su reagirale kako bi se osigurala stabilna opskrba tržišta.

„Prvi prioritet bio je osigurati da nafte ima na tržištu Federacije BiH. Nakon stabilizacije opskrbe sada analiziramo kretanje cijena i zajedno s predstavnicima naftnog sektora tražimo najbolja rješenja“, rekao je ministar.

Moguće poskupljenje plina početkom travnja

Građane posebno brine 1. travnja, kada Energoinvest dobiva nove kalkulacije od ruskog partnera. Budući da cijena plina izravno prati cijenu nafte, realna su strahovanja da bi trenutna cijena od 1,07 KM mogla značajno porasti.

„Ako matematički gledamo, logično je očekivati povećanje cijene plina jer on prati kretanje nafte. Ne bih želio spekulirati brojkama i stvarati nepotrebnu zabrinutost, ali ćemo za petnaestak dana imati precizne podatke. Sreća je što ulazimo u proljeće kada je potrošnja manja pa udar na kućne budžete možda neće biti toliko osjetan, ali borit ćemo se da povećanje bude minimalno ili da ga uopće ne bude“, poručio je Lakić.

Dodao je da će institucije nastojati da eventualno poskupljenje bude što manje.

„Ulazimo u razdoblje kada se plin manje koristi pa eventualno povećanje ne bi imalo velik financijski utjecaj na građane, ali svakako ćemo pokušati spriječiti rast cijena gdje god je to moguće“, istaknuo je.

Južna interkonekcija ostaje prioritet

Ministar je naglasio da je projekt Južne interkonekcije i dalje ključni energetski projekt Federacije BiH.

„Projekt Južne interkonekcije apsolutni je prioritet energetskog sektora Federacije BiH i ni u kojem slučaju nije pao na drugo mjesto. I dalje je prioritet broj jedan. Cjelokupna situacija u svijetu dodatno potvrđuje njegovu važnost. Ovdje ne govorimo o drugom uvozniku, nego o drugom pravcu opskrbe“, istaknuo je Lakić.

Prema njegovim riječima, cilj projekta je osigurati alternativni pravac opskrbe plinom, čime bi se povećala energetska sigurnost zemlje.

Naglasio je kako je potrebno jasno razlikovati pojmove kako bi se izbjegla zabuna u javnosti te da je interes Federacije BiH osigurati dodatni plinovod i širenje plinske mreže.

„Trenutačno smo u fazi izmjena i dopuna Zakona o Južnoj interkonekciji kako bismo omogućili uključivanje investitora i ubrzali realizaciju projekta. S obzirom na to da je od 1. siječnja 2028. godine u Europskoj uniji zabranjen uvoz ruskog plina, cilj nam je ostvariti što veći napredak“, rekao je Lakić.

Energetski miks kao dugoročno rješenje

Govoreći o budućnosti elektroenergetskog sektora, Lakić je naglasio da Bosna i Hercegovina mora razvijati različite izvore energije.

„Ne možemo se oslanjati samo na jedan izvor. Ugljen ima svoja ograničenja, hidrološke prilike posljednjih godina nisu povoljne, a obnovljivi izvori ne mogu preko noći zamijeniti postojeće kapacitete. Zato moramo stvoriti kvalitetan energetski miks“, rekao je.

Dodao je da postoje značajni hidropotencijali koje BiH može razvijati, uključujući projekte u suradnji sa susjednim državama.

Prioriteti ministarstva

Do kraja mandata Ministarstvo planira stabilizaciju energetskog sektora, jačanje elektroprivrednih kompanija te modernizaciju rudarskog sektora.

Među ključnim projektima su razvoj plinske infrastrukture, završetak određenih terminala i povećanje proizvodnje ugljena kako bi termoelektrane imale dovoljno energenta.

Lakić je istaknuo i važnost industrijskog razvoja, posebno stabilizacije velikih kompanija poput Željezare Zenica, kao i daljnjeg razvoja namjenske industrije.

„Namjenska industrija jedan je od generatora razvoja Federacije BiH. Postoji velik interes investitora i radimo na modernizaciji proizvodnje i širenju kapaciteta“, rekao je.

Zaključio je da će institucije i u narednom razdoblju pratiti globalna kretanja na energetskom tržištu kako bi osigurale stabilnu opskrbu i što povoljnije cijene za građane i gospodarstvo.

Dnevnik.ba