Predložene izmjene uključuju podizanje starosne granice za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine i povećanje broja godina u kojima ljudi moraju uplaćivati doprinose da bi dobili punu državnu mirovinu.
Reforme su bile u centru prošlogodišnje kampanje za reizbor predsjednika Emmanuela Macrona, ali su se pokazale veoma nepopularnim.
Iz njegovog ureda je priopćeno da su promjene neophodne kako bi se spriječilo da mirovinski sistem padne u deficit i da mlađi ljudi nose teret.
Predloženo je da se starosna granica za odlazak u mirovinu poveća za dvije godine na 64. Promjena će biti postepena, povećavajući se za tri mjeseca godišnje od rujna do 2030. godine.
Od 2027. godine radnici će morati da plaćaju doprinose za socijalno osiguranje za period od preko 43 radne godine, a ne 42 godine da bi ostvarili punu mirovinu. Dodatna godina je već bila predviđena u reformi iz 2014. godine, ali Macron ubrzava tempo tranzicije.
Također, novom reformom zagarantirani minimalni mirovinski prihod je od najmanje 85 posto neto minimalne zarade, ili otprilike 1.200 eura mjesečno na sadašnjim nivoima, za nove umirovljenike.
Nakon prve godine odlaska u mirovinu, mirovine onih koji primaju minimalna primanja bit će prilagođene inflaciji.
Proteklih nekoliko mjeseci izbile su prosvjedi širom zemlje protiv Macronove vlade, na kojima su sudjelovale desetine tisuća ljudi.
Željeznički promet i metro u Parizu prekinuti su nakon što su se i radnici željeznice pridružili planiranim prosvjedima. Sindikati su upozorili na kontinuirane štrajkove u javnom prijevozu koji bi mogli paralizirati dijelove zemlje tjednima zaredom.
Krajnje desničarska stranka Marine Le Pen također je izrazila zabrinutost zbog Macronovih predloženih promjena, istovremeno izražavajući uznemirenost zbog pokušaja da se Francuska paralizira stalnim štrajkovima.
Dnevnik.ba