Navela je kako su mjere išle u smjeru subvencioniranja radnih mjesta, doprinosa, prepoznavanja ugroženih djelatnosti i interveniranja iz proračuna kao i intervencije prema nižim razinama vlasti i zdravstvenim ustanovama.
"Tako smo uspjeli očuvati stabilnost isplate mirovina i njihovo povećanje prošle godine za 2,8 posto. Sve su to brojke koje nam daju za pravo kazati kako smo prebrodili najteže razdoblje izazvano pandemijom", poručila je Milićević ističući kako se i dalje moraju uložiti dodatni napori kako se ne bi ponovili prošlogodišnji proljetni mjeseci.
U prošloj godini su, prema pokazateljima, pale gospodarske aktivnosti te su ukupna vrijednost, dobit i kapital gospodarskih subjekata smanjeni.
Po riječima Milićević, to znači da su naši gospodarski subjekti isključivo iz svojih rezervi i uz potporu Vlade uspjeli očuvati svoje kapacitete te danas Federacije BiH ima rekordan izvoz, a to su, kako je kazala, povijesni podaci. Takve podatke Federacije BiH zabilježila je i 2018. godine kada je bila ekspanzija izvoza.
Sve se to odražava i na bruto društveni proizvod FBiH koji za prvo polugodište ove godine iznosi 5,523 milijarde maraka, a u 2020. je iznosio 5,460 milijardi maraka.
Milićević je navela i to da je i prosječna plaća 2019. bila 921 marku dok je ove godine 999 maraka.
Osvrnula se na to kako je za vrijeme pandemije prvo bio udar na zdravstvene ustanove, a zatim na ekonomiju zatvaranjem poslovnih subjekata i gubitkom radnih mjesta. U vrlo kratkom razdoblju 26 tisuća ljudi u Federaciji je ostalo bez posla, a nakon tih prvih udara Vlada FBiH je uspjela ublažiti negativne posljedice.
"Danas s pravom možemo reći kako smo u toj, 2020. godini uspjeli zaštititi radna mjesta, postojeće kapacitete gospodarskih subjekata i stvoriti preduvjete da već sad, u trećem tromjesečju ove godine, možemo reći kako se vraćamo na ekonomske parametre iz 2019. godine i da će naš bruto društveni proizvod rasti iznad 3 posto", kazala je Milićević za Večernji list.
Pojasnila je kako se Vlada rukovodila programom stabilizacije, koji je fokusiran na fiskalnu i makroekonomsku stabilnost, na podršku i očuvanje radnih mjesta, na socijalnu skrb i i zdravstveni sektor te na sva ostala pitanja koja bi trebala doprinijeti nastavku oporavka nakon pandemije.
Milićević je ocijenila kako je proračun stabilan jer, prema predviđanjima, u 2022. godini očekuje se porast prihoda od gotovo 4 posto, a u 2023. iznad 4 posto, tako da će, po njezinim riječima, sve što je planirano biti i financirano, prenosi Fena.
Dnevnik.ba