StoryEditor
bivši predsjednik rh

Mesićev bijeg iz Beograda bio je signal Bruxellesu da je propala ideja o očuvanju Jugoslavije

Piše desk  /  28.01.2024., 11:27h

U svibnju 1991. godine Europska komisija ponudila je tadašnjoj Jugoslaviji ubrzano priključenje i financijsku injekciju od 5,5 milijardi dolara kako bi pokušala spriječiti krvavi raspad u prvome susjedstvu, no u samo dva mjeseca takve je izglede prokockao režim u Beogradu, a Slovenija i Hrvatska nastavile su put prema neovisnosti zbog državnoga udara izvedenog uz pomoć tzv. JNA, ekskluzivno donosi portal Večernjeg lista BiH.

Što se događalo u osam najdramatičnijih mjeseci od veljače do listopada, postalo je dostupno javnosti nakon što je Europska komisija na svojoj mrežnoj stranici povijesnih arhiva otkrila sadržaj razgovora povjerenika, ali i stajališta pojedinih zemalja pod linkovima “Proces posebnih odnosa” iz 1990. odnosno 1991. godine.

Uloga Jacquesa Delorsa

Najprije su Njemačka, koja je isticala pravo na odcjepljenje, a nakon nje Francuska, odnosno nedavno preminuli Jacques Delors, koji je bio predsjednik Europske komisije, te Italija davali prednost izlasku Slovenije i Hrvatske nasuprot stavu Komisije da je potrebno očuvati jedinstvo Jugoslavije, smatrajući da je to način izbjegavanja krvavog raspleta. Na sjednici Europske komisije, koja je bila priprema za Vijeće općih poslova Europske zajednice, potkraj veljače 1991. godine povjerenik Abel Matutes, koji je Španjolac, ističe kako bi Komisija mogla djelovati u korist jedinstva i promicanja otvaranja pregovora o primanju Jugoslavije. Nizozemac Frans Andriessen, koji je doslovno bio zadužen za vanjske poslove, usprotivio se bilo kakvom uplitanju u unutarnje poslove Jugoslavije, smatrajući da bi to moglo biti shvaćeno i kod zagovaranja njezina jedinstva, donosi portal Večernjeg lista BiH. On problematizira ubrzani prijam Jugoslavije jer ta zemlja nije ispunjavala uvjete ništa više nego Rumunjska ili Bugarska. Potporu Matutesovu stajalištu ističu belgijski povjerenik Karel Van Miert i Grkinja Vaso Papandreou. Andriessen otkriva i kako je nekoliko država članica nevoljko gledalo na ubrzani prijam Jugoslavije te da ne treba poduzimati inicijative u tom smjeru. Na sastanku 5. lipnja povjerenik, inače Nijemac Martin Bangemann ističe da treba omogućiti osamostaljenje republika od Jugoslavije. - Što se tiče situacije u Jugoslaviji, M. Bangemann dovodi u pitanje priliku za Zajednicu i inzistiranje na jedinstvu zemlje. Čak i ako ovo rješenje jest vjerojatno najbolje, Zajednica ne bi trebala zanemariti pravo naroda na samoopredjeljenje - navodi se u transkriptima s Europske komisije, kojeg donosi Vecernji.ba. Grkinja Papandreou očekivano je bila protiv, a neočekivano se uključuje u raspravu i talijanski povjerenik Carlo Ripa di Meana koji dijeli “Bangemanna u pogledu prevelike potpore jedinstvu Jugoslavije”. Čak i engleski povjerenik Leon Brittan već tada smatra da se jedinstvo Jugoslavije neće moći održati. Već na sjednici 26. lipnja 1991. se zbog poteza iz Beograda i angažiranja vojske očekuje raskol i u Europskoj zajednici te upozorava na građanski rat. Povjerenik Matutes upozorava da će, ako se uspostavi diktatura u Beogradu, pojedine države članice dati svoju potporu osamostaljenju Slovenije i Hrvatske, zbog čega se Komisija mora pripremiti za takav slučaj. Predsjednik Delors predložio je deklaraciju da u tome slučaju Komisija mora preporučiti državama članicama prekid svake suradnje s Jugoslavijom.

Zloupotreba JNA

“Nova situacija može dovesti do kraha Slovenije i Hrvatske uglavnom srpskom vojskom. Povlačenje financijske pomoći neće biti dovoljno. Zajednica mora razmišljati o priznavanju Slovenije i Hrvatske ako se savezna vojska ne povlači iz ovih dviju republika”, stoji u dokumentu. Već 3. srpnja 1991., nakon sukoba, na sjednici Europske komisije navodi se kako vojska Jugoslavije računa na brzi slom otpora u Sloveniji i Hrvatskoj. “Bilo bi prikladno natjerati ih da shvate da oni ne predstavljaju političko rješenje za trenutačne probleme Jugoslavije”, navodi se u dokumentu sa sastanka Europske komisije. Ističe se da, ako bude potvrđen bijeg Stjepana Mesića iz Beograda, to radikalno mijenja situaciju. Predsjednik Delors priznaje da je Srbija zloupotrijebila potporu Europske zajednice jedinstvu Jugoslavije. On predlaže raskidanje ekonomskih sporazuma, a povjerenik Bangemann je istaknuo da je podrška jedinstvu te zemlje nužno dovela do tadašnje situacije. “Sada Europska zajednica riskira biti optužena za protivljenje primjene načela samoodređenja i prolaska od diktature do demokracije”, bio je jasan Nijemac. Sredinom srpnja Europska komisija polaže nade u eventualno mirno posredovanje nakon što je zabilježeno nasilje. U rujnu svi očekuju rezultate Konferencije koju organizira Europska zajednica. No, nema pretjeranog optimizma zbog akcija krvavog beogradskog ratnog stroja. Zaključuju da stanje “karakterizira želja za aneksijom napredne Hrvatske od strane Srbije”.

Dnevnik.ba

12. travanj 2024 16:58