U Mostaru je održana konferencija pod nazivom "Potencijal maslinarstva kao razvojne poljoprivredne djelatnosti". (FotoFENA/Monika Ćubela Savić)
konferencija

Maslinarstvo je grana budućnosti u Hercegovini

/

Maslinarstvo je grana budućnosti u Hercegovini, a novoizgrađeni Centar za maslinarstvo u Mostaru će putem testiranja ali i konzultantskih usluga biti prilika da ono postane konkurentno kako u regiji tako i šire, rečeno je u četvrtak na završnoj konferenciji "Potencijal maslinarstva kao razvojne poljoprivredne djelatnosti projekta COOPe - Povećanje konkurentnosti proizvodnje maslina u programskom području kroz prekograničnu suradnju".

- Centar za maslinarstvo u Mostaru je već izgrađen i opremljen laboratorijskom opremom i infrastrukturom koja je potrebna za njegov rad, uz ogledni kolektivni nasad maslina za 18 novih kultivara na površini od 8000 metara kvadratnih, 12 km od Mostara na površini od 1,1 hektar - pojasnio je Bojan Spasojević, jedan o koordinatora projekta COOPer.

Govoreći o budućim aktivnostima Centra, istaknuo je kako je on bitan za cjelokupnu regiju jer se nalazi u početnoj fazi intenzivnijeg razvoja maslinarstva.

- Jesmo na perifernoj zoni uzgoja maslina, ali u zadnje vrijeme, uslijed klimatskih promjena, intenzivirali smo i njihov razvoj i ta se zona pomjerila prema nama u Hercegovini - dodao je Spasojević.

Prema službenim podacima, u Hercegovini ima preko 300 hektara pod maslinama, a samo je u prethodnoj godini zasađeno preko 34 tisuće sadnica maslina.

- Radi se o kultivarima iz Španjolske, Grčke i Italije te Hrvatske i dijela Crne Gore, koje su prilagodljive i pogodne za razvoj u ovoj klimatskoj zoni, a  prema preporuci partnera koji se bave maslinarstvom - Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, Hrvatske gospodarske komore - kazao je Spasojević.

Ističe kako perspektiva maslinarstva u Hercegovini postoji jer su poljoprivrednici zainteresirani za razvoj maslina, a Centar će im pomoći pri izboru kulture da ne bi pravili inicijalne greške.

Naveo je i to kako u odnosu na ukupnu poljoprivrednu površinu u Hercegovini jest ekspanzija razvoja maslina, ali svakako nije konkurentna na europskom tržištu, jer samo primjerice Španjolska ima zasađenih 3, 73 milijuna hektara maslina.

 Marko Šantić, predsjednik Gospodarske komore FBiH, koja je i organizator konferencije, ocijenio je kako je maslinarstvo grana s budućnošću s kojom se ide u pravcu brendiranja kao i da će i Komora poslužiti kao platforma za umrežavanje s regijom i šire u priči o maslinarstvu i maslinovom ulju u Hercegovini.

- Svi znamo da Dalmacija, Istra i dio Crne Gore ima jako dobro maslinovo ulje, znamo da može to i Hercegovina. Ulje u Hercegovini je vrhunsko i nadam se da ćemo ga kao takvog predstaviti i na međunarodnom tržištu. Grad Mostar sa svojim partnerima, županije HNŽ-a i ZHŽ, te svi gradovi i općine koje mogu pružiti uvjete za razvoj maslina, trebale bi da pomognu i nađu održiv model upravljanja ovim Centrom za maslinarstvo - naglasio je Šantić.

Zaključio je i da će Centar biti osnova za nove projekte i baza u pogledu testiranja ali i konzultantskih usluga i eksperimenta svih sorti maslina na području Hercegovine.

Također, izrazio je nadu kako će Centar u budućnosti biti prilika da se pokaže kako je ovo područje našlo novu "nišu" u maslinarstvu koja može biti konkurentna kako u regiji tako i šire.  

Jedan od ciljeva ove konferencije bio je predstavljanje projekta COOPeR, odnosno prekograničnog projekta suradnje između Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore.

Projekt traje nešto više od dvije godine, a na konferenciji je danas predstavljen učinak te se razgovaralo o potencijalu i budućnosti maslinarstva.

- Okupili smo velik broj sudionika i eminentnih stručnjaka iz ovog područja. Svi sudionici projekta će danas predstaviti na koji način je ovaj projekt njima pomogao u svakodnevnom radu s maslinama. Kroz ove dvije godine organizirane su različite radionice, edukacije – istaknuo je Zvonimir Miletić uime Gospodarske komore FBiH.

Ana Marija Puzić, viša stručna savjetnica iz Županijske komore Split kaže kako je projekt pokazao da Hrvatska i BiH i Crna Gora  imaju sličnosti, ali i specifičnosti u razvoju maslinarstva.

- Grana maslinarstva je izuzetno jaka u cijeloj regiji i ovaj projekt nam je pokazao kako te sličnosti, način tradicionalnog branja i obrade te različitosti vezane za legislativu i zemljopisni položaj, vode naprijed – rekla je ona.

Jedan od sudionika ovoga projekta bio je i Đorđe Ivetić iz Udruge maslinara "Boka" u Crnoj Gori koji je kazao kako se maslinama isplati baviti onome tko primjenjuje pravilne agro-tehničke mjere.

- Predavači su nas u protekle dvije godine, u okviru ovoga programa, educirali i sada smo na višoj razini. Ako primjenjujete sve agro-tehničke mjere, rezanje, zaštitu i slično onda se maslinarenje isplati – otkrio je Ivetić osvrnuvši se na maslinarstvo u njegovoj zemlji.

Rekao je kako Crnogorci sve češće sade masline te kako mlađi rado prihvaćaju nova znanja, dok se stariji ljudi koji se time bave još uvijek drže svojih pravila.

 Projekt COOPeR ima za cilj uspostaviti prekogranični centar za masline posvećen zajedničkom istraživanju i razvoju u području maslinarstva i proizvodnje maslinovog ulja.

Sufinanciran je sredstvima EFRR i IPA II fondova Europske unije, a implementira se u okviru Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014.-2020.

Dnevnik.ba

Najčitanije