Pozicije su, čini se, ostale manje-više nepromijenjene, iako predsjednik SNSD-a Milorad Dodik u priču o NATO savezu donosi novi konkretan prijedlog.
Njegova je bit da Bosna i Hercegovina umjesto Godišnjeg akcijskog plana i aktivacije Akcijskog plana za članstvo (MAP) uđe u individualni plan suradnje sa Sjevernoatlantskim savezom kakav ima Srbija i koji, kako tvrdi Dodik, dobro funkcionira.
Hrvatska strana ni dosad nije pravila smetnje za formiranje državne vlasti niti je postavljala posebne uvjete u tom procesu, a pokazala se vrlo kooperativnom i u pogledu raspodjele resora u Vijeću ministara BiH.
Tako ni na predstojećim razgovorima tu ne treba tražiti problem. Mnogo toga zapravo ovisi o stavu bošnjačke strane, koja se u odnosu na posljednju rundu pregovora “ekipirala”. SDA, koji vodi ovaj proces s bošnjačke strane, u međuvremenu je sklopio koalicijski sporazum s DF-om Željka Komšića i SBB-om Fahrudina Radončića.
Potpisali su i zajednički dokument koji je prilično uopćen, ali, ako se na njemu bude inzistiralo, može predstavljati problem u razgovorima s hrvatskom i srpskom stranom.
Žurna aktivacija Akcijskog plana za članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-savezu i napredak Bosne i Hercegovine u procesu integriranja u NATO redovitim usvajanjem godišnjih akcijskih planova – ANP, zajednički je prioritet bošnjačkoga “patriotskog bloka” oko kojeg će teško naći zajednički jezik sa srpskom stranom. Istodobno, kad su u pitanju odluke bosanskohercegovačkih i europskih sudova koje se odnose na Izborni zakon Bosne i Hercegovine, bošnjačke stranke koje bi trebale biti u vlasti zalažu se za “neodložnu provedbu svih presuda [...] kako bi se osigurala ustavna i institucionalna ravnopravnost naroda i građana na teritoriju cijele Bosne i Hercegovine”, i to najkasnije do kraja ove godine.
Ovakav pristup nije u suprotnosti s prioritetom hrvatske strane za reformu izbornog zakonodavstva.
No, u kasnijim javnim istupima SDA-ov koalicijski partner Željko Komšić “objasnio” je da prvo treba provesti presude međunarodnih sudova, što znači da bi izmjene Izbornog zakona BiH, u cilju legitimnog nacionalnog predstavljanja, bile “u drugom planu”.
No, u pregovorima će se relevantnim smatrati ono što kaže i eventualno potpiše Bakir Izetbegović kao predvodnik bošnjačkog bloka, prenosi Večernji.ba.
Dnevnik.ba