- Globalna nestabilnost se prelila i na BiH i usporila rast ekonomije. Značajan broj privrednih društava susreće se sa smanjenjem narudžbi i zahtjevima za smanjenje cijena proizvoda. S obzirom na rast cijena energenata i drugih troškova, kompanije su se našle u situaciji koja može ugroziti njihovu konkurentnost – istakao je Mališević.
Da situacija nije zadovoljavajuća, kako je dodao, potvrđuju i službeni statistički podaci o smanjenju obima industrijske proizvodnje u Federaciji BiH i podaci o izvozu. Ukupna industrijska proizvodnja u FBiH u oktobru u odnosu na septembar ove godine manja je za 2,9 posto, dok je u odnosu na listopad prošle godine manja za 3,4 posto. Mališević je dodao da mjesečna poređenja ukazuju da je industrijska proizvodnja u listopadu u odnosu na rujan ove godine u prerađivačkoj industriji manja za 2,8 posto, dok je u odnosu na listopad prošle godine manja je za 4,1 posto.
-U padu je i izvoz ruda, metala i njihovih proizvoda, što je vrlo ozbiljan indikator da ova industrijska grana, koja je pokretač razvoja, ide u nepovoljnom smjeru. Ako promatramo izvoz iz BiH, posljednje desetljeće izvoz je rastao iz godine u godinu, osim 2020. godine kada je korona uzrokovala velike padove na globalnom nivou - naveo je Mališević.
Međutim, kako je dodao, 2023. godina je promijenila pozitivne trendove i sa podacima kojima raspolaže za devet mjeseci ove godine u odnosu na isti period 2022. godine, pad izvoza iz BiH je 6,1 posto, a iz Federacije BiH sedam posto.
- Postoji optimizam da bi posljednji kvartal mogao popraviti kretanja koja se odnose na prva tri kvartala. Kada govorimo o novčanim vrijednostima, pad izvoza iz BiH je za devet mjeseci ove godine u odnosu na 2022. viši od 850 milijuna KM – dodao je Mališević.
Kada je riječ o granama industrije u Federaciji BiH koje su najviše pogođene negativnim trendovima, kako je naveo, među prvima su tekstilna industrija i industrija obuće, zatim industrija namještaja i metalska industrija.
Metalska i elektroindustrija je dominantno izvozna industrija i izvoz za devet mjeseci ove godine je bio veći od četiri milijarde KM što je gotovo 50 posto ukupnog izvoza Federacije BiH. Radi se o dugogodišnjim nositeljima razvoja bh. gospodarstva i kompanije metalske i elektroindustrije u FBiH zapošljavaju više od 34.000 radnika.
- Radi sagledavanja kompletne slike, potrebno je pogledati i zaposlenost koja je kada je riječ o prerađivačkoj industriji FBiH imala pad od 0,6 posto, a pad je bio u tekstilnoj i industriji obuće. Druge grane su uglavnom zadržale broj radnika ili je on blago rastao – dodao je Mališević.
Što se tiče izvoznih tržišta, po njegovim riječima, 2023. nije donijela nikakve promjene, pa i dalje dominira izvoz u zemlje EU, a prednjači izvoz u Njemačku, Hrvatsku, Srbiju, Austriju, Sloveniju i Italiju. Pozitivan vanjskotrgovinski balans BiH ima s Njemačkom i Austrijom.
- Smatram da 2024. godina, bar za prvi kvartal, ne nudi puno optimizma. I dalje postoje globalni usporivači rasta kao što su ratovi, krize, ekološki zahtjevi i drugo što će sigurno negativno uticati na privredna kretanja i u 2024. godini. Pozitivne promjene se očekuju polovinom 2024. godine, te se nadamo da će ipak doći do stabilizacije tržišta i povećanja potražnje – dodao je Mališević.
Dnevnik.ab