Dodao je da je riječ uglavnom o uslužnim djelatnostima, ali je istaknuo da je dobra stvar to što se upravo ovaj segment gospodarstva najbrže oporavlja. - Obrt se u roku od 15 dana može zatvoriti, ali se u roku od 15 dana može i otvoriti.
Država nije odgovorila zadatku, ali gospodarstvo se pokazalo otpornijim nego što smo mislili, uspjelo je samo preživjeti – dodao je Čavalić.
Iz Faktora su pitali ekonomiste do kada naše gospodarstvo može izdržati i prijeti li nam kolaps te što našu ekonomiju očekuje u ovoj godini. U biti, odgovori se svode na to da ovisimo o globalnim događanjima i pandemiji.
- Svi se nadamo oporavku na ljeto. Imamo taj ljetni optimizam. Ako ne bismo uspjeli, imali bismo do kraja godine izvjestan broj nezaposlenih, uz potpunu ili privremenu blokadu gospodarskih subjekata. Pandemija neće nestati tek tako, da jedan dan proglasimo prestanak, već će to ići u etapama, a to znači i etapni oporavak ekonomije. To u kratkom roku znači nestanak tvrtki s tržišta, a najugroženija su mala i mikropoduzeća. To su uglavnom uslužne djelatnosti, ali je dobro da se ovaj segment najbrže oporavlja – rekao je Čavalić.
Ekonomist Zoran Pavlović istaknuo je kako je teško pitanje do kada će gospodarstvo izdržati rad u pandemiji i s mjerama koje se (ne) donose.
- Ljudi troše posljednje rezerve – dodao je Pavlović. Naglasio je kako je pesimist glede budućnosti i da, dok se ne obuzdaju pandemija i njezine posljedice, teško može biti prihoda.
- Bh. tržište je siromašno i gospodarstvo je struktura u vezi s narudžbama iz inozemstva. Situacija je takva da vlasti nije briga što će se dogoditi s tvrtkama i radnim mjestima. Vapaji poslodavaca ne dolaze do ministarstava – kazao je Pavlović.
Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Gospodarske komore FBiH, kazao je da je najteža situacija u djelatnostima koje su u vezi s turizmom, ali da ima nekih gospodarskih grana koje se “slomiše od posla”, poput metalske i autoindustrije jer glavni dobavljački lanci bježe od Kine pa bh. tvrtke imaju dodatne narudžbe.
- Ali plaši nas informacija da je u Europi greenfield investicija na razini 50% nego godinu prije i to će nas stići. Na globalnoj razini crpe se rezerve pokrenutih projekata, a nema novih – dodao je Jašarspahić.
Upozorio je da ekonomija ne bi mogla podnijeli još jedan lockdown te ocijenio da se općenito osjeća pad tvrtki. Jašarspahić je napomenuo da je novčana pomoć iz proračuna donesena da privremeno potpomogne likvidnost tvrtki, ali da je kreditno-jamstveni fond ostao nedovoljno iskorišten, piše Faktor.
Dnevnik.ba