Na početku razgovora je istaknuo da trenutna situacija u državi i blokada institucija nisu ozračje u kojem bi se mogli voditi pregovori o bilo čemu, a posebno o izmjeni Ustava i Izbornog zakona.
"Ovo je svojevrsna talačka kriza. Dio njih koji sjede za stolom se osjeća ucijenjenim i ova trenutna situacija gdje se građani svaki dan pitaju hoće li biti rata je zapravo u smislu pregovora o Ustavu i Izbornom zakonu jedan vid pritiska. To nisu prirodni uvjeti i moj stav i stav SDP-a da apelira na sve one kojima je to prioritet da se okrenu drugim prioritetima, deblokadi institucija, pa kad se normalizira možemo razgovarati o svim stvarima, pa i Izbornom zakonu", rekao je Magazinović.
Rekao je da se trenutno ne nastupa s ravnopravnih pozicija te da se jedan nekorektan pritisak vrši na sudionike razgovora u trenutku dok Milorad Dodik svakodnevno pomjera crvenu granicu te dijeli "šamare i Amerikancima i Europljanima", na što oni ne reagiraju.
"Meni nije jasno kako će se oni izboriti bilo gdje drugo u svijetu gdje su mnogo ozbiljniji igrači kad s lokalnim, malim balkanskim liderom ne mogu izaći na kraj. Ali to je njihov problem. Umjesto da se vrši pritisak na njega da se institucije deblokiraju i da se sav ovaj proces vrati u parlament, gdje mu je mjesto, vrši se pritisak na neke druge da u ovim okolnostima pregovaraju o Izbornom zakonu, sve je nakaradno", tvrdi Magazinović.
O zaključcima oporbe
U kontekstu zaključaka koje su potpisali predstavnici oporbenih strana u Parlamentarnoj skupštini BiH, koje imaju sjedište u Federaciji BiH, a koji nisu do kraja precizni u smislu Izborne reforme i različitih poruka koje u tom smislu šalju predstavnici SDP-a, NiP-a, NS-a i SBB-a, Magazinović je kazao da tu nema ništa sporno.
"Nije nedozvoljeno da ljudi imaju različita mišljenja, pri tome nije nedozvoljeno da ti ljudi surađuju po svim drugim pitanjima osim možda konkretnim stvarima u kojima se ne slažemo. Ne postoji jedan jedini zaključak koji je potpisan gdje se ove stranke ne slažu. Nije slučajno da se nije ulazilo u detalje Izbornog zakona. To što imaju različito viđenje o nekim elementima izbornog zakona, to je pravo svake stranke i to je stvar koja se na kraju krajeva izvaga na izborima. Međutim, ono što javnost treba znati je sljedeće, ne treba njima nitko od ovih stranaka da bi usvojili Izborni zakon. Dakle SDA, HDZ i SNSD imaju dovoljan broj glasova da usvoje Izborni zakon, ne trebaju njima ni Radončić, ni Konaković ni Nikšić, ni Forto ni bilo tko drugi", ističe Magazinović.
Dodaje da nabrojanim strankama trebaju glasovi oporbenih stranaka jer nemaju 2/3 većinu za promjenu Ustava čak i ako neka od oporbenih stranaka to podrži.
"Budući da je, koliko ja to vidim u Parlamentu, Naša stranka, SDP, DF i veći broj individualnih zastupnik, pa čak i onih u SDA koji nikad neće pristati na ustavne promjene ako iza njih dolazi Izborni zakon koji praktično ima funkciju ustavnih promjena i bilo kakvog prekrajanja", rekao je Magazinović.
SDP bi podržao napuštanje pregovora o Izbornom zakonu
Dodaje da, bez obzira na različite stavove unutar oporbe o smjeru izbornih reformi, za razliku od SDA koja svakodnevno mijenja stavove, oporbene stranke vrlo korektno definiraju svoj stav, a da ga ne mijenjaju.
"S njima ste načisto, što i kako, i to treba na neki način cijeniti. Međutim, nema izmjene Ustava bez jednog broja ovih stranaka i zbog toga je najveći pritisak na oporbu. Izetbegović ne smije krenuti u izmjene Izbornog zakona bez podrške s druge strane, odnosno do sada nije smio. Možda skupi hrabrosti pa krene, ali i on sam zna što to znači i za njega i za njegovu stranku", tvrdi Magazinović.
Magazinović naglašava da na Izetbegovićevom mjestu ne bi pregovarao, ne samo o Izbornom zakonu, već o bilo kojem drugom zakonu dok se institucije ne deblokiraju, jer se time umanjuju razmjere opasnosti trenutne krize.
"Sve je blokirano, a vi se pravite da je sve normalno. Dakle, nije normalno i SDP je u nekoliko navrata izlazio s tim stavom. Ja sam osobno to prenio predstavnicima međunarodne zajednice, da nije normalno pregovarati o Izbornom zakonu u ovom okruženju koje najviše podsjeća na talačku krizu, jer mi smo taoci, ucijenjeni u poziciji kakva jest i onda ti netko ponudi izborni zakon i što ti kažeš, ja neću to?", pita se Magazinović.
Na pitanje bi li SDP kao stranka podržao SDA u tom smislu, Magazinović je odgovorio potvrdno istaknuvši da nije moguće ignorirati međunarodnu zajednicu kad njihovi predstavnici zatraže sastanak, ali bi on u toj ulozi razgovarao samo o deblokadi institucija.
"Kakav izborni zakon, vidite vi u kakvom mi kaosu živimo?", kaže Magazinović.
Je li bilo što potpisano?
Smatra da je Izetbegović manje-više pristao na sve te da je trenutno u fazi da traži saveznike.
"On na to na što je pristao neće krenuti sam, jer ga je strah izbora. Dakle, nema potrebe vršiti bilo kakav pritisak na SDA, jer SDA, iako priča o cjelovitoj Bosni i Hercegovini, vidi je na malo drugačiji način, hajmo biti pošteni i iskreni", kaže zastupnik SDP-a.
Na dodatno pitanje je li siguran da je Izetbegović nešto potpisao i postoji li u tom smislu sveobuhvatan dogovor koji bi se odnosio i na domove naroda, Magazinović je rekao da on ima dugogodišnje iskustvo u ovakvim pregovorima.
"Ja ne znam da je išta potpisano. Ja imam iskustvo ove vrste pregovora, dugogodišnje, gdje se svaki put ponavlja isti film. Izetbegović kaže i strancima i domaćima ja sam za, ali ja ne smijem sam krenuti, dogovorite mi ove druge i nema problema, sa mnom ste završili", rekao je Magazinović.
U nastavku razgovora Magazinović je dodatno protumačio Izetbegovićeve namjere, ali nije potvrdio da postoji potpisan dokument, već da postoji prijedlog koji je načelno prihvatljiv, međutim, u dijelu koji se odnosi na Predsjedništvo BiH i da za sve ostalo treba kontaktirati Izetbegovića.
"Postoji prijedlog koji se bazira na Fuelovom modelu, koji je načelno prihvatljiv i koji bi danas da uđe u parlament imao većinu. Međutim, prethodni korak, ustavne reforme, nemaju većinu i uloga Naše stranke, DF-a i SDP-a, koji su jasno protiv ovog i nekih drugih, također bi bila da uđu u parlament i glasaju za ustavne promjene koje su logične. Ukidanje prefiksa hrvatski, srpski i bošnjački ispred imena člana Predsjedništva i naša uloga bi time bila završena. Onda to ide u Zastupnički dom i Dom naroda i ima većinu bez nas. Taj korak ne može proći bez nas, zbog toga smo mi važni. Da nije toga ne bi ni sjedili s nama, jer već imaju dogovor. Drugi element te priče su izbori, izborna kampanja i izostanak političke hrabrosti gospodina Izetbegovića da ono što je nekome obećao i provede, a da nema podršku drugih stranaka", zaključio je Magazinović za Klix.
Dnevnik.ba