Pitanje koje je izazvalo najveće neslaganje između tri sudionika upravo je ono oko kojeg se vladajući ne mogu ili ne žele usuglasiti već godinama.
Sejdić: Ako uđem u parlament, nastavljam svoju borbu za građanska prava. Isto će se dogoditi i ako ne uđem. Vjerujem da svanuti dan kada će nacionalističke stranke otići s vlasti. Tada će biti jednostavnije razgovarati o izmjenama Izbornog zakona BiH.
Šepić: Potpuno suprotstavljene strane ovo ne mogu i neće uraditi, ali sam uvjeren da one neće biti dominantne nakon drugog listopada. I globalna nam situacija ide na ruku – ovakvi odnosi mogu biti naša šansa. Trenutne elite su kidnapirale ovu zemlju. U ovom momentu nemate nijednog pravog partnera za naše prijatelje iz međunarodne zajednice.
Kurtćehajić: Nijedan zakon se u Zastupničkom domu ne može donijeti, a da sa njim nije suglasna barem trećina zastupnika iz entiteta koji se zove RS. Tu već imamo kočnice u ustavu koje nas onemogućavaju da djelujemo normalno. Kako to riješiti? U Daytonu stoji da postoje i odredbe o dodatnim nadležnostima, treći dio te odredbe ne traže da se entiteti slože.
Dok je Kurtćehajić istaknuo kako ne misli da je moguće pomiriti građanski i etnički koncept, Šepić se suprotstavio, dodavši kako u tom slučaju ne bi bila moguća ni Bosna i Hercegovina.
“Osigurajte onda trećinu iz Republike Srpske. Mi ovdje imamo konstrukcijske greške”, odgovorio je Kurtćehajić.
Sa Senadom Šepićem suglasan je bio i Dervo Sejdić.
“U BiH je moguće balansirati građansko i kolektivno pravo. U svom prijedlogu izmjena Ustava BiH ja to i jednostavno činim: BiH je demokratska i socijalna država njenih građana, naroda Bošnjaka, Hrvata i Srba, i nacionalnih manjina. Iz RS bi se birao jedan član, iz FBiH dva, mimo etničkog principa. Po tom principu bismo implementirali svih pet presuda Suda u Strasbourgu.(…) Dok sam ovaj prijedlog prezentirao visokom predstavniku Christianu Schmidtu, on je dobacio svom asistentu rekavši “ovo je isto što i mi mislimo”, kazao je Sejdić.
Negodovao je ponovo Kurtćehajić, osvrćući se na listu SDP-a.
“Prvi je Srbin, drugi Hrvat, treći Rom, četvrti Bošnjak. Zamislite da Dačić u SPS-u napravi listu da prvi bude Bošnjak, drugi Hrvat, treći Rom, a četvrti Srbin, vjeruj mi da bi tamo zaključili da on nije dobar”, riječi su akademika koji je SDP napustio prije prelaska u SBB.
Tvrdi da je tu napravljen “ozbiljan oblik diskriminacije prema Bošnjacima”, na što mu je Sejdić odgovorio da su svi građani BiH i da se ne dijele po etničkim principima.
Na SDP se SBB-ov kandidat ponovo obrušio u nastavku emisije, okrivljujući, između ostalih, ovu stranku što “ljudi ne mogu glasovati na mjestima s kojih su prognani”.
“Da Bećirović nije imao taj grijeh, sada bi bio najozbiljniji kandidat za člana Predsjedništva BiH”, Kurtćehajićev je zaključak.
Dnevnik.ba