Njegov odgovor je objavio portal historiografija.ba, a u njemu je navedeno da se zalagao cjelovitu i suverenu državu ravnopravnih Bošnjaka, Hrvata i Srba u granicama kakve je imala kao jugoslavenska republika. Istaknuo je da se također uvijek zalagao za ulazak Bosne i Hercegovine u Europsku uniju.
Obrazložio je svoje stavove koje je istakao u Izvještaju o Bosni i Hercegovini, a koji je 2011. godine podnio tadašnjem predsjedniku Slovenije Danilu Turku. Kako je naveo, izvještaj je sačinio na osnovu bosanskohercegovačke realnosti, te zaključio da opstanak Bosne i Hercegovine garantiraju njeni državljani jer je to njihov interes.
Poručio je da je izvještaj trebao biti osnova za određivanje slovenskih stavova o Bosni i Hercegovini tijekom rasprava u Europskoj uniji, a sve da bi se Bosna i Hercegovina učinila učinkovitijom državom.
Kučan smatra da je EU uzela u obzir prijedloge iz ovog izvještaja, možda bi stanje u Bosni i Hercegovini bilo bolje.
Naglasio je da je njegova cjelovita analiza sadržana u Izvještaju, te ocijenio da ga je Cerić parcijalno naveo. Podcrtao je da je to bio poziv za očuvanje teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine kao države ravnopravnih naroda.
Kao razliku između ovog Izvještaja i navodnog non-papera je naveo to što potonjim zalaže za razbijanje Bosne i Hercegovine. Pitao je Cerića da li on dijeli zemlju nazivajući je samo "Bosna".
"Da li ste se pitali, poštovani gospodine Ceriću, koliko ste sami doprinijeli da Bosna i Hercegovina opstane kao država tri ravnopravna naroda i istodobno postane funkcionalnija država i približi se EU? Svaka druga definicija doprinosi nepotrebnom komadanju Bosne i Hercegovine. Nažalost, takva razmišljanja postoje i unutar i izvan Bosne i Hercegovine", ukazao je.
Kučan je sugerirao Ceriću da pogleda njegov intervju za televiziju Face iz 16. travnja kako bi uvidio kakvi su njegovi stavovi o Bosni i Hercegovini.
Cijelo pismo možete pročitati OVDJE.
Dnevnik.ba