Krišto se na početku obraćanja zahvalila na prilici da učestvuje u raspravi o odnosima Europske unije i BiH.
"Zbog nastalih geopoliitčkih okolnosti, pogovotovo imajući u obziru ničim izazvanu agresiju Rusije na Ukrajinu usmjeravaju nas da se snažnije okrenemo jedni ka drugima", kazala je.
Smatra da su brža i nova rješenja potrebna u cilju osiguranja napretka.
"Ovo je prilika da jasno naznačim kako ću kao predsjedavajuća Vijeća ministara BiH učiniti sve kako bi moja zemlja u potpunosti uskladila svoju vanjsku politiku sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije. U tom sam zadaku ustrajna i beskompromisna jer sam svjesna važnosti ispravnog pozicioniranja u skladu sa politikama EU", najavila je.
Zahvalila se svim zastupnicima u Europskom parlamentu na podršci njenoj domovini BiH na dodjeli kandidatkog statusa.
"Mi u BiH smo doista svjesni odgovornosti koju imamo prema svim prijateljima naše zemlje. Status kandidata u kombinaciji s rekordno brzom uspostavom vlasti na nivou BiH daje nam zamah koji moramo iskoristiti. Naš reformski put shvatili smo ozbiljno, pogotovo zadatke koji su pred nama kada su u pitanju kriteriji Europske komisije 14 prioriteta. Naša je odgovornost u skladu sa Mehanizmom koordinacije da dodatno ubrzamo reformske procese koji će omogućiti kvalitetniji život naših građana", poručila je Krišto.
U nastavku obraćanju govorila je o aktivnostima novog saziva Vijeća miistara ističući kako su novi državni ministri u kratkom periodu održali 10 sjendica te usvojili 450 različitih materijala.
"Prošlog tjedna smo jednoglasno utvrdili nacrt Budžeta BiH za 2023. godine koji će uskoro biti upućen Parlamentu BiH. Upravo smo jučer na sjednici Vijeća ministara usvojili program Ekonomskih reformi za period 2023. do 2025. godine. Usvojili smo prošli mjesec i veoma važne dokumente za održavanje pododbora BiH i EU", istakla je.
Govorila je Krišto tijekom obraćanja europarlamentarcima i o planovima naše zemlje kada su u pitanju infrastruktura i budući projekti.
"Osim 14 ključnih prioriteta koji jesu i bit će u fokusu naših aktivnosti razmatramo i mnoge međunarodne sporazume o financiranju ključnih infrastrukturnih projekata. Koridor 5c ostaje naš prioritet, ali i drugi projekti od značaja poput željeznica, digitalizacije i povećanja energetske sigurnosti kroz spajanje na Južnu plinsku interkonekciju", najavila je Krišto.
Poručila je kako vjerujem da EU u saradnji sa svim tranzitnim zemljama Balkanske rute, mora nastaviti svoje streteško vodstvo u procesu upravljanja i uz pomoć FRONTEX-a garantirati zaštitu vanjske granice EU.
"Demografija u našoj zemlji je problem s kojim se moramo bez odlaganja suočiti. U tome tražimo i podršku instituciju EU", kazala je Krišto.
Govorila je i o sporom formiranju nove Vlade Federacije BiH.
"Vjerujem kako se političke blokade neće koristiti kao sredstvo obračuna sa političkim neistomišljenicima. Time bi se ugrozila stabilnost cijelog entiteta a indirektno i cijele BiH. Uprkos unutrašnjim nesuglasicama vjerujem da smo sa partnerima iz međunarodne zajednice već pronašli način kako ojačamo odnose. U tome nismo zakazali bez obzira na retrogradnu politiku koju promoviraju neki političari u BiH", mišljenja je predsjedavajuća Vijeća ministara.
Istaknula je kako je odlukama visokog predstavnika u BiH iz oktobra prošle godine omogućeno brže formiranje vlasti.
"Bez obzira na negativne ocjene pojedinih aktera, odlučnost visokog predstavnika pokazala se ključnom u stabilizaciji odnosa i vraćanja povjerenje prema svim narodima i građanima. Još je ostalo posla u vremenu pred nama. Moramo finalizirati proces ograničenih izbornih reformi za izbor tročlanog Predsjedništva BiH. Tu još uvijek imamo anomaliju da hrvatskog člana Predsjedništva bira brojniji konstitutivni narod u FBiH. Rješenjem te dugogodišnje nepravde prema hrvatskom narodu uklonit ćemo postojeća duboka nezadovoljstva i dodatno osigurati političku stabilnost i opstanak BiH", poručila je Krišto.
Također je kazala kako je potrebno uskladiti izborno zakonodavstvo sa presudama Europskog suda za ljudska prava.
"Podjela moći među tri konstitutivna naroda temeljna je činjenica kojom se garantira mir u multnacionalnoj BiH. To je potvđeno Dejtonskim sporazumom kao i brojnim odlukama Ustavnog suda BiH, posebnom onom o legitimnom predstavljanju na svim administrativno-teritorijalnim jedinicama. BiH mora slijediti primjer evropskih država koje svoj poredak temelje na načeima federalizma i konsocijacijske demokracije", smatra Krišto.
Kazala je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH da umjesto secesionističkih i unitarističkih ciljeva, našoj zemlji treba očuvanje temeljnih postavki koje su garantirale mir nakon krvavog rata.
Dnevnik.ba