Razgovarala: Mirsada Lingo Demirović (Nezavisne novine)
"Evo vidite sad razne izjave po medijima, spinovi, sve je to nešto što nije dobro, što nije na tragu rješenja i što nije plod dogovora", kaže Krišto, koja je i zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma PBiH.
Ističe da smo došli u situaciju da nemamo implementiranu vlast i to dovodi do toga da su se u rukama bošnjačke politike našle sve pozicije.
NN: Ima li nade da sjednica Zastupničkog doma BiH bude zakazana za rujan, s obzirom na to da ovaj dom nije zasjedao od kraja lipnja?
Ovdje nije riječ o nadi. Treba stvoriti poslovničke pretpostavke da se sjednica može zakazati, a to je formirati stalna povjerenstva kako bi Dom mogao ispunjavati temeljnu zakonodavnu zadaću. A što se tiče onog što podrazumijevate pod nadom, misleći vjerojatno na političku volju, nadam se da kod svakog odgovornog pojedinca, zastupnika, neovisno o političkoj opciji iz koje dolazi, da će to postojati, jer mislim da je, ipak, krajnje vrijeme. Sve što radimo šteti interesima BiH i njenih građana.
Zamjerke bošnjačkim političarima su da u ovom trenutku imaju sve ključne pozicije u institucijama BiH, od Vijeća ministara do Zastupničkog doma i Doma naroda. Smatrate li da to, na neki način, diskriminira druga dva naroda?
Vlast se uspostavlja tako da, naravno, predsjedatelj Zastupničkog doma u svakom mandatu ne može biti netko tko je iz naroda koji ima i člana Predsjedništva i predsjedatelja Doma naroda i predsjedatelja Vijeća ministara. Mi smo sada došli u situaciju da nemamo implementiranu vlast i dovodi do toga da su se u rukama bošnjačke politike našle sve pozicije. Nije problem ni to kada se one nađu po nekakvoj rotaciji koja je po Ustavu i zakonu predviđena, nego sad imamo situaciju da je u jednoj te istoj osobi, recimo kod mog kolege, predsjedatelja Zastupničkog doma (Denisa) Zvizdića, pozicija predsjedatelja Vijeća ministara i predsjedatelja Zastupničkog doma. Tako da je to jedan nonsens i gledajući zakonodavstvo i nespojivost obavljanja dužnosti. Uistinu to je nešto što nije dobro za BiH i time smo, na neki način, možda i u problemima, tako da vjerujem da oni imaju odgovornost, obzirom i na brojnost, i jednostavno od tih aktera ovisi euroatlantski i reformski put BiH. Uistinu, demokratski kapacitet je takav da ne možete imati poziciju u ključnim institucijama i neke stvari blokirati i uvjetovati i govoriti, a pritom da je netko drugi odgovoran za stanje u kojem se nalazimo.
NN: Godišnji nacionalni plan (ANP) je kamen spoticanja. Mislite li da bi se trebala formirati vlast pa onda razmatrati njegovo slanje u Bruxelles?
Taj ANP, to je nešto smišljeno kako bi se samo stvarao problem. Evo vidite sad razne izjave po medijima, spinovi, sve je to nešto što nije dobro, što nije na tragu rješenja i što nije plod dogovora. Imamo dogovor političkih lidera, koji su napravili jedan sporazum. Sve je to napravljeno uz blagoslov Europske komisije, u granicama korektnosti, uvažavanja svih. Prema tome, stalo nam je samo da ispoštujemo određene stvari, a ne da iz nečega što se zove sporazum i dogovor, izvlačimo neke stvari. Sve je jasno definirano. Vlast treba uspostaviti i ona nema nikakve veze s ANP-om. To je stvar starog Vijeća ministara i nije nikako novog, niti ima vezu s imenovanjem mandatara. On će napraviti svoj program, razmatrat će ga zakonodavna vlast i nastavit će svoj posao i izvršavati svoje obveze i nijedna institucija ne može izbjeći da radi posao za koji je nadležna.
NN: Politički analitičari, a i neke Vaše kolege, sve češće spominju da je moguće da stara Vlada FBiH i Vijeće ministara dočekaju izbore 2022. Je li to moguće?
Prije svega, vidite da je to i do sada loše utjecalo na odnose i prilike u BiH. Govoriti o nečemu da može dočekati naredne izbore, ovisi od ovih koji su odgovorni za takvu situaciju. Ali, u svakom slučaju, svaki dan nenapredovanja, stajanja na mjestu i neimplementiranja rezultata izbora BiH dovodi u probleme i sve veću krizu.
NN: Je li jedan od razloga blokada i insistiranje HDZ-a BiH i stranaka okupljenih oko HNS-a na izmjenama Izbornog zakona BiH?
Naravno da se izmjene Izbornog zakona i bilo šta što je u nadležnosti Parlamentarne skupštine ne može dogoditi bez funkcioniranja parlamenta. Evo kroz sve razgovore, sve se radi da se zadrži stanje kako je, da se zapravo ono što jest normalno i što je definirano Daytonskim sporazumom dovede u pitanje. Promjene Izbornog zakona se moraju dogoditi. Da su za njih odgovorni svi, a ne samo politički predstavnici koji dolaze iz hrvatskog naroda. Znači da se promjene Izbornog zakona moraju dogoditi na principima da se implementira odluka Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda na svim administrativno-političkim razinama, a to onda znači u domovima naroda i u Predsjedništvu.
NN: Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, najavio je da će, ukoliko do 5. rujna ne bude dogovora i ne imenuje se predsjedavatelj Vijeća ministara BiH, on rješenje potražiti u Narodnoj skupštini RS, da će se povući i pitanje vraćanja nadležnosti entitetima, kada su u pitanju Oružane snage, UNO i VSTV?
Ne bih komentirala stavove koji dolaze iz Republike Srpske iz prostog razloga što su oni entitet koji ima svoje institucije i, naravno, sukladno svojim ovlastima, ustavnim, zakonskim, poslovničkim, mogu iznositi svoje određene političke i institucionalne stavove, koji su, naravno, legitimni, kao i drugih institucija. Što se tiče nadležnosti o kojima govorimo, naravno da znamo svi da su to nadležnosti koje su prenesene, uz suglasnost entiteta, na razinu BiH. A u vezi s tim kako bi trebalo ubuduće postaviti određene nadležnosti, naravno da se moraju dogovoriti politički predstavnici sva tri naroda i da to mora proći određene procedure.
Dnevnik.ba