"Ovdje se radi o klasičnoj međunarodnoj pomoći koju jedna država želi pružiti BiH. Mislim da je po istoj proceduri koja je napravljena prije nekoliko tjedana za Banju Luku, trebala se provesti i ova sada", rekao je Krešić za Sputnjik.
On je napomenuo da ovo ne bi bilo prvi put da strana vojska ulazi u BiH zbog humanitarne pomoći, jer se to dogodilo i tijekom poplava 2014. godine.
Krešić smatra da su u ovom slučaju svjesno napravljene neke proceduralne greške i da je Ministarstvo vanjskih poslova BiH koje vodi Bisera Turković, trebalo uputiti ruski zahtjev preko Ministarstva za civilne poslove do Koordinacionog tijela za zaštitu i spašavanje.
"To je jedina procedura. To tijelo je jedino nadležno za prihvaćanje međunarodne pomoći. Ovdje je ministrica vanjskih poslova jednostavno poslala zahtjev na pogrešnu adresu i od pogrešnih institucija zatražila mišljenje, jer i Predsjedništvo i Ministarstvo obrane su pogrešne adrese", naglasio je Krešić.
Krešić još ne zna hoće li zahtjev predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragana Čovića doći do prave adrese, što bi omogućilo ruskim humanitarcima da uđu u FBiH, to jest, Mostar i urade posao za koji su nadležni.
Suglasnost za ulazak ruskog tima u petak nije dao ministar obrane Sifet Podžić, ali ni Predsjedništvo BiH.
Ruski humanitarni konvoj koji je 1. svibnja trebao po zahtjevu Čovića doći u Mostar radi dezinfekcije Sveučilišnog kliničkog centra i ostalih ustanova zbog virusa, zaustavljen je na granici, prenosi Srna.
Dnevnik.ba