StoryEditor
UOČI IZBORA U BIH

Kovač: Izmjene izbornog zakona u BiH Zapad mora nametnuti. Ciljano se stvara političko-vjerski konflikt

Piše Boris Čuljak  /  09.08.2022., 21:30h

Ciljano se stvara političko-vjerski konflikt i manipulira osjećajima ljudi koji vjeruju da se njima, Bošnjacima, koji čine apsolutnu većinu u Federaciji, nešto oduzima. Kakav apsurd! U biti je obrnuto. Bošnjaci oduzimaju ustavno zajamčena prava malobrojnijim Hrvatima.

Napetosti uoči izbora u BiH kulminirale su prosvjedima koji su visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta prisilili da privremeno odustane od planiranih izmjena izbornog zakona kojima se trebalo dokinuti političko obespravljivanje Hrvata u izboru zastupnika u Dom naroda. Hrvatskim i bošnjačkim strankama Schmidt je dao šest tjedana da postignu dogovor, a vjeruje li da ga je moguće postići Večernji list ragovarao je s bivšim ministrom vanjskih poslova Mirom Kovačom. Bivši ministar u intervjuu komentira i otvorena pitanja sa Srbijom.

Večernji list: Očekujete li da bi stranke u BiH u roku od šest tjedana doista mogle postići dogovor o izbornim pravilima?

Nije realno očekivati dogovor jer bi se njime osujetio plan bošnjačke politike da se najprije ostvari prevlast u Federaciji, a kasnije i u cijeloj BiH. Već sada Bošnjaci kontroliraju dvije trećine Predsjedništva BiH. Minimalistički cilj je osvajanje Federacije, maksimalistički cilj da cijela BiH bude pod kontrolom Bošnjaka. To se strateško usmjerenje kamuflira pričom o tzv. građanskoj BiH, a promicalo bi se po potrebi i golom silom, što je pokazao nedavni politički montirani prosvjed pred zgradom Visokog predstavnika.

Ulje na vatru bila je izjava Bakira Izetbegovića o prebrojavanju Bošnjaka, koju je "blagoslovio" veliki muftija Husein Kavazović riječima "jašta nego ćemo se prebrojavati". Kada smo sa saborskim izaslanstvom prije nekoliko godina u Sarajevu razgovarali s velikim muftijom Kavazovićem govorilo se o relaksaciji odnosa između Hrvata i Bošnjaka. U to je vrijeme još bilo svježe sjećanje na 2016. godinu kada smo u Zagrebu ugostili turskog predsjednika Erdoğana prigodom obilježavanja 100. obljetnice pravnog i institucionaliziranog islama u Hrvatskoj.

Naslušali smo se hvalospjeva na račun Hrvatske i njezina pravnog okvira koji omogućava visoke standarde zaštite vjerskih prava. Danas se tu Hrvatsku, a pogotovo Hrvate u BiH u znatnom dijelu bošnjačkog mikrokozmosa želi poimati kao neprijatelje. To je vrlo opasno. Ciljano se stvara političko-vjerski konflikt i manipulira osjećajima ljudi koji vjeruju da se njima, Bošnjacima, koji čine apsolutnu većinu u Federaciji, nešto oduzima. Kakav apsurd! U biti je obrnuto. Bošnjaci oduzimaju ustavno zajamčena prava malobrojnijim Hrvatima.

Večernji list: Ako se dogovor ne postigne, očekujete li da će Schmidt nametnuti nova izborna pravila?

U ovom predizbornom i aktivističkom ambijentu nije se baš primijetilo da je visoki predstavnik Christian Schmidt u međuvremenu već šest puta (!) koristio tzv. bonnske ovlasti, od toga dva puta glede izbornog zakona. Ono što još nije provedeno, a planirano je, predstavlja minimum minimuma na planu ostvarivanja ustavno zajamčene ravnopravnosti Hrvata. Iskreno, ako je današnji Zapad privržen promicanju načela vladavine prava, a jest, onda nema druge nego nametnuti izmjene izbornog zakona tako kako je to naložio Ustavni sud BiH u predmetu Ljubić. Svako drukčije postupanje značilo bi da su Europa i Zapad općenito, oprostite na izrazu, sebi pljunuli u lice. I kakva bi to poruka bila? Nemamo snage u Ukrajini, ne umijemo čak ni u Bosni i Hercegovini, u unutarnjem dvorištu EU, biti djelotvorni i omogućiti da Hrvati, sukladno ustavu, biraju svoje predstavnike. Gdje je tu Dayton? To nije vladavina prava, to je pravo jačega! Ako je tako, onda laku noć, Europo.

Večernji list: Hrvatska vlada dosta se angažirala na izbornoj reformi u BiH, no konkretnog učinka nema. Jesmo li mogli napraviti više?

Kada bude bilo potrebno, Hrvatska će ipak morati udariti šakom o diplomatski stol. Hrvatska je prije gotovo tri desetljeća, pod pokroviteljstvom SAD-a, zajedno s Hrvatima i Bošnjacima u BiH, stvorila Federaciju. Potpisan je tada i sporazum o konfederalnim vezama između Hrvatske i Federacije, koji nikada zaživio. Hrvatska i Hrvati su barem tri puta spasili Bosnu i Hercegovinu! Bez Hrvatske ne bi bilo ni Federacije ni daytonske BiH. Hrvatska je dionik mirovnog sporazuma. Na kraju krajeva, Hrvatska je za vrijeme velikosrpske agresije primila i stotine tisuća bošnjačkih izbjeglica, među kojima su bili i članovi obitelji Izetbegović, da bi se danas netko izrugivao s političkim pravima Hrvata u BiH. Neki bi ih, kako smo čuli iz dijela bošnjačkog naroda, "strpali u dva vagona". BiH kao cjelovita država može samo opstati ako je zaista pravedna domovina, a ne maćeha svima trima ustavotvornima narodima i svim njezinim građanima.

Večernji list: Vlada je u tom poslu računala na podršku partnera u EU i SAD-a, a onda se dogodi da SAD službeno upućuje kritiku Draganu Čoviću, a njemački savezni parlament donosi rezoluciju u kojoj Hrvatsku spominje kao faktor destabilizacije BiH. Kako je to moguće?

Amerikanci su dali punu podršku visokom predstavniku u donošenju izmjena izbornog zakona. Što se dokumenta Bundestaga tiče, u njemu ima nekoliko neprihvatljivih kvalifikacija koje djelomično podsjećaju na diletantsko eksperimentiranje u političkom laboratoriju. Bosnu i Hercegovinu destabiliziraju sve one snage koje uništavaju daytonski ustroj. Nasuprot svima njima, Hrvatska kao potpisnica i Hrvatski narodni sabor kao krovna politička organizacija bosanskohercegovačkih Hrvata, koja okuplja 12 stranaka s hrvatskim predznakom, promiču implementaciju Daytonskog mirovnog sporazuma i time Ustava BiH. Dakle, Hrvatska i političko rukovodstvo bosanskohercegovačkih Hrvata zalažu se za vladavinu prava i time za europsku budućnost Bosne i Hercegovine.

Večernji list: Je li Hrvatska trebala službeno reagirati na tu rezoluciju?

Kompletna bi se Hrvatska trebala angažirati, ne samo diplomacija, nego i sve hrvatske političke stranke čiji su partneri na vlasti u Njemačkoj, a to su socijaldemokrati, zeleni i liberali. Inače, obveza Hrvatske da se zauzima za puno poštivanje Daytonskog mirovnog sporazuma i da izvješćuje tzv. međunarodnu zajednicu o svim postupcima i odlukama na štetu hrvatskog naroda, ali i na štetu stabilnosti i funkcionalnosti BiH, kristalno je jasno formulirana u deklaraciji Hrvatskog sabora iz prosinca 2018., čiji je duhovni začetnik bio moj tadašnji kolega zastupnik Božo Ljubić.

Večernji list: Provedu li se izbori u listopadu po važećim pravilima, što uopće mogu Hrvati u BiH?

Hrvati ne bi smjeli ponovno ovisiti o "dobroj volji" Središnjeg izbornog povjerenstva, koje bi trebalo osigurati provedbu izbora na tehničkom planu, a ne odlučivati o dodjeli političke moći.

Večernji list: Puno bolje ne stojimo ni po pitanju prava hrvatske manjine u Srbiji, politička prezentacija Hrvata još je daleko od one zacrtane sporazumom o uzajamnoj zaštiti manjina. Zašto Hrvatska nije inzistirala na provođenju tog sporazuma?

Hrvatska na tome inzistira, ali nema mehanizma da Srbiju u bilateralnom odnosu na to prisili. Zato smo, dok sam bio član Vlade, i ugradili primjenu toga međudržavnog sporazuma kao kriterij koji Srbija treba ispuniti u pregovorima o članstvu u Europskoj uniji. U samom ustavu Srbije zapisano je da su potvrđeni međunarodni ugovori sastavni dio pravnog poretka srpske države i da se neposredno primjenjuju. Dakle, aktualne srpske vlasti krše svoj ustav jer ne primjenjuju sporazum s Hrvatskom iz 2004. godine. To će se morati promijeniti ako se u Srbiji uopće želi u EU. Jednako je neprihvatljivo i nastojanje da se Bunjevce pretvori u naciju nasuprot Hrvatima u Vojvodini. To se radi vrlo perfidno. Večernji list: Sa Srbijom vučemo i neriješena granična pitanja. Kako komentirate činjenicu da se međudržavna komisija za granice u ovom mandatu Vlade nije sastajala? Doći će vrijeme i za razgovore na tom planu.

Večernji list: Od lipnja su tu i optužnice protiv četvorice hrvatskih ratnih pilota. Hrvatska ih je odbila kao politički motivirane, no možemo li i kako zaštititi te ljude od kaznenog progona u Srbiji?

Hrvatske vlasti imaju dužnost svoje časnike zaštititi. I to, naravno, čine. Srbija bi trebala izbjegavati sukobe pravosudne nadležnosti a ne stvarati ih. I to je jedan od kriterija, ugrađenih 2016. u poglavlje posvećeno pravosuđu, koji će Srbija morati ispuniti u pregovorima o članstvu u EU. Tako se ne vodi dobrosusjedska politika. Srpske vlasti morat će promijeniti način razmišljanja i postupanja ako doista žele, kako tvrde, europsku budućnost Srbije.

Dnevnik.ba

01. listopad 2022 17:13