"Zadnje dvije godine zbog pandemije i svih okolnosti sajam nismo uspjeli organizirati. Tako da je organizacija ovoga sajma time bila zahtjevnija. Ali i važna. Naime, prvi dan smo osjetili kako su ljudi jedva dočekali da se pokrene mostarski sajam. Vidjeli ste mnoštvo ljudi koji su se vrtjeli po sajamskim hodnicima. Vidite da im je to trebalo, vidite ozarena lica ljudi koji znatiželjno promatraju što ima za kupiti. Ovo je dobro za dušu, ali i za biznis. Tim je riječima mostarski gradonačelnik Mario Kordić opisao značenje Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru 2022. koji se održava ovoga tjedna u gradu na Neretvi. Kordić je bio gost Večernjakova štanda na sajmu u improviziranom TV studiju.
VL-Nestvarne scene ovdje na sajmu, osim Kineza, nitko nema maski na licu. Liječnik ste i svojedobno ste pozivali da ih se nosi. Otvorene su dvorane, vjerojatno nema opasnosti?!
- S obzirom na jučerašnju gužvu, da iole strepimo od koronavirusa, ono što smo imali na otvaranju, ne bi bilo korektno. No, vidite da cijeli svijet pomalo miče fokus s korone što je, mislim, opravdano. Kroz ove dvije godine smo naučili živjeti s pandemijom i kako se treba ponašati. Struka je uspjela položiti ispit oko te priče i mislim da to polako treba biti tema. Naravno, odgovornost i čuvanje moraju biti prisutni jer ovo nije ni prva ni zadnja pandemija koju će ovaj svijet imati.
VL-Što ovaj sajam znači za Mostar, posebno u kontekstu drugih teških sigurnosnih iskušenja i političkih kriza u zemlji i okruženju?
- Meni je zbog toga posebno drago da se sajam održava u Mostaru. Zadnje dvije godine slušamo uglavnom negativne vijesti. Od pandemije, a, evo, sada, nažalost, i ovoga rata u Ukrajini. Ovaj događaj vraća optimizam, ovdje se događa nešto konstruktivno i pozitivno. Ljudi su opušteniji i mislim da nam je svima to trebalo. Tim više sajam je pun pogodak.
Na ceremoniji otvaranja sajma izrečeno je dosta važnih poruka, a najvažnije su oko potrebe međusobne potpore i solidarnosti, jačanje investicija, približavanja EU. Kako ste ih vi doživjeli?
- Hvala svima na izjavama i optimizmu koji nam svima treba. Naime, zadnje dvije godine bile su toliko loše obojene da poruke optimizma, boljeg vremena koje je pred nama, dolaze od ljudi koji sukreiraju ta vremena. Takvo ozračje se nameće i kroz silne panele i razgovore koje imamo na sajmu. Mostar i Hercegovina stavljeni su u fokus kao regija koja ima fantastičan potencijal, ekonomski, turistički i svaki drugi. I meni na čelu Grada Mostara puno je lakše funkcionirati kada vidim da drugi vjeruju u ono što ja vjerujem. A to je da trebamo pozicionirati Mostar tamo gdje mu je mjesto – kao središte Hercegovine te da sve potencijale koje smo zanemarili ponovno stavimo u fokus te da na dobrobit građana i ljudi koji žive u ovoj regiji napravimo pozitivan rezultat.
VL- Vidite li izravne benefite koje donosi mostarski sajam?
- U razgovorima s ljudima sam dobio informaciju kako u Mostaru nema slobodne sobe, da nemate slobodnoga stola u ugostiteljskim objektima. To su definitivno lijepe vijesti. Sajam se događa u najljepšem dobu godine, a sada nam slijedi početak turističke sezone. Jako puno radimo na promociji grada kako bi se vratili u pretpandemijsko vrijeme. Sve to upućuje da idemo u dobrome smjeru i da će sve to skupa dati jedan dobar rezultat.
VL- Na Sajmu gospodarstva ste govorili i na panelu posvećenom razvoju Zračne luke čiji su planovi daleko optimističniji nego što je to bilo zadnje dvije godine. Kakva su vaša očekivanja?
- Zračnu luku Mostar treba apsolutno staviti u pandemijski kontekst posljednje dvije godine. Taj je biznis inače uz turizam najviše stradao u vremenu epidemije. Zato ne treba promatrati njihove rezultate zadnje dvije godine. Ali, ako se vratimo u nekoliko godina prije pandemije, vidjet ćete da je Zračna luka Mostar imala uzlazni trend. Ideja nam je da se u ovoj godini vratimo barem u vrijeme 2019. Mislim da je to moguće i objektivno napraviti. Svi pokazatelji koje trenutačno imamo u razgovorima s aviokompanijama upućuju na to da ćemo u ovoj godini ostvariti dobre rezultate. Išli smo i korak dalje radeći na infrastrukturi Zračne luke Mostar čime stvaramo temelj da ona bude generator biznisa i turizma u ovoj regiji Hercegovine. Tema Zračne luke mi je u fokusu zadnjih godinu dana i zadovoljan sam dinamikom poslova koje smo napravili.
VL- Hoće li se uskoro niskotarifnim kompanijama iz Mostara moći letjeti za Europu?
- Taj se sektor u zadnjem desetljeću jako promijenio. Fokus je na niskotarifnim kompanijama koje preuzimaju primat na tržištu u zrakoplovstvu. Mi jako puno radimo na charter-letovima vezanim za Međugorje, što je prevažna priča. U kontaktu smo s dosta touroperatora koji koriste takav način dolaska putnika na destinaciju. Već smo dobili dosta ugovorenih letova i otuda crpim taj optimizam da će se na Zračnoj luci u Mostar povećati broj putnika. Zajedno s tim radimo s niskotarifnim kompanijama. Već imamo ugovor s Eurowingsom, koji je u ovu godinu krenuo nešto lošije zbog situacije s Ukrajinom. Nakon intenzivne kampanje koju smo radili, broj rezervacija značajno se povećao te vjerujem da će ta linija ove godine opstati. Usto, radimo s mađarskom kompanijom gdje očekujemo u skorom razdoblju konkretan rezultat. Razgovaramo i s Air Srbijom te s drugim kompanijama koje imaju interesa za Mostar i ovu regiju. Nama je sada najvažnije završiti svoju domaću zadaću kako ne bismo imali tehničke poteškoće u funkcioniranju Zračne luke.
VL-Jeste li uspjeli razgovarati o mogućim investicijama u Mostar, s obzirom na to da se upravo nalazimo u jednoj od poslovnih zona?
- Kako sam iz druge branše stigao na čelo Grada Mostara, bio sam preoptimističan da ćemo brzo dogovoriti velike investicije. Mostar ima golemi potencijal, no mora se biti i svjestan kako je rupa s nepostojanjem Gradskoga vijeća stvorila veliki problem. Mi smo čitavu prošlu godinu potrošili na usklađivanje odluka Gradskog vijeća sa zakonskim propisima koji su primijenjeni u županiji ili Federaciji BiH. Sada smo s tim poslom došli pred krajem. Na zadnjoj sjednici smo donijeli nekoliko odluka kako bi potaknuli investicijski ciklus. Sljedećeg tjedna ćemo imati tematsku sjednicu na kojoj ćemo se baviti temom urbanizma te kako investitorima olakšati dobivanje dozvola da bi pokrenuli graditeljski biznis. Radimo i na prostornome planu Grada Mostara u što su uključene industrijske zone Gajevi i Miljkovići. Sve ovo predstavlja preduvjete kako bi ozbiljnim investitorima bili ozbiljan partner. Naime, ne smije se događati da imate zainteresiranih ljudi, no mi kao lokalna zajednica nismo bili spremni iz puno razloga. Najčešće su to imovinski odnosi, spore gradske administracije koja je jako teško funkcionirala i nije se snalazila, nije imala Gradsko vijeće da bi je pratilo. Očekujemo da će 2023. to sve biti gotovo, a tada dovesti veće investicije u Mostar. Do kraja moga mandata imat ćemo posložene stvari i napraviti rezultat koji će biti vidljiv s otvaranjem radnih mjesta i povećanjem kvalitete življenja građana.
VL- Uskoro će pola godine otkako su imenovane nove uprave javnih poduzeća. Jeste zadovoljni ostvarenim, osjećaju li se promjene?
- Nove uprave su napravile izvjesne iskorake. Treba biti svjestan da su ih dočekali prilično loši uvjeti u kojima bi trebali napraviti rezultat. Svakodnevno smo u komunikaciji sa svih devet direktora javnih poduzeća Grada Mostara i radimo sve da stanu na noge kako bi mogli nakon toga dati pravi rezultat. U tome kontekstu vidjeli ste jako velike aktivnosti oko vodovoda zadnjih dana, svjedoci ste cjelogodišnje aktivnosti oko odlagališta otpada. Očekujemo od EBRD-a potporu, a zahvala ide i Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH i HNŽ-a koji su nam stavili na raspolaganje 2,5 milijuna maraka za radove na novom deponijskom polju. Komunalna poduzeća nabavljaju opremu kako bi grad bio čišći. Uveli smo novu autobusnu liniju. Mo parking je krenuo. Ovih dana očekujemo početak naplate kvartovskog parkiranja. Prečistač i kolektor završavamo. Oko dvorane samo se pomaknuli korak naprijed. Osigurali smo 9,5 milijuna eura grant sredstava od viših razina vlasti i EU-a. Tu ćemo ići u zaduženje za što tražimo suglasnost Gradskog vijeća. Gradski bazen ćemo također početi graditi ove godine.
Dnevnik.ba