Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić uputio je pismo vlastima oba bosanskohercegovačka entiteta, u kojem se traži implementacija odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj U-14/12 iz 2015. godine, u kojoj je utvrđeno postojanje diskriminacije građana Bosne i Hercegovine koji su iz reda „ostalih“ u izboru za predsjednike i potpredsjednike bh. entiteta Federacije Bosne i Hercegovine i bh. entiteta Republike Srpske.
Pismo je upućeno svim političkim strankama u Zastupničkom i Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, zatim Fadilu Novaliću predsjedniku Vlade FBiH, Željki Cvijanović predsjednici Republike Srpske, Marinku Čavari predsjedniku Federacije BiH, svim političkim strankama u Narodnoj skupštini RS i Radovanu Viškoviću, predsjedniku Vlade RS, prenosi Fena.
Naime, Ustavni sud Bosne i Hercegovine u predmetu U-14/12, rješavajući po zahtjevu Željka Komšića kao člana Predsjedništva BiH, donio je odluku kojom se utvrđuje da članak IV.B.1. članak 1. stavak 2. (dopunjen Amandmanom XLI) i članak IV.B. 1. članak 2. st. 1. i 2. (izmijenjen Amandmanom XLII) Ustava FBiH kao i članak 80. stavak 2. točka 4. (točka 1. stavak 2. Amandmana LXXXIII) i članak 83. stavak 4. Ustava RS (točka 5 Amandmana XL dopunjena je točkom 4 Amandmana LXXXIII), nisu sukladni članku II/4. Ustava BiH i članku 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
U obrazloženju odluke Ustavni sud Bosne i Hercegovine je utvrdio da isključivanje mogućnosti da se za predsjednike i dopredsjednike oba bh. entiteta kandidiraju i pripadnici "ostalih" koji su, kao i konstitutivni narodi, državljani BiH kojima je zakonom garantirano pravo da budu birani bez diskriminacije i ograničenja, više ne predstavlja jedini način za postizanje legitimnog cilja, a zbog čega ne može imati razumno i objektivno opravdanje.
- Na ovaj način, može se na jednostavan način izvršiti uklanjanje sistemske diskriminacije prema građanima Bosne i Hercegovine iz reda „ostalih“ koja postoji u entitetskim ustavima jer se oni još uvijek ne mogu birati u rukovodstva oba bosanskohercegovačka entitetska. Odnosno, ovim bi se zasigurno dijelovi entitetskih ustava uskladili sa članom II/2 i II/4 Ustava BiH kao i sa Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kojom se svim građanima moraju garantirati jednaka izborna prava - navodi se u pismu.
Iz tih razloga, vlasti u oba bosanskohercegovačka entiteta, pozivaju se Komšićevim pismom na implementaciju odluke Ustavnog suda BiH u predmetu pod brojem U-14/12, koja je donesena 2015. godine i u prethodnih pet godina još uvijek nije provedena, priopćeno je iz Predsjedništva BiH.
Švedski stol - ovu odluku hoću, ovu neću
Poziv na provedbu odluka Ustavnog suda drugi bošnjački član Predsjedništva pristupa selektivno, pa prilikom pozivanja na poštivanje i provedbu jednih, apsolutno ignorira druge odluke Ustavnog suda.
Odlukama Ustavnog suda pristupa kao švedskom stolu, jedne bi provodio, druge ne. Ovisno koliko su te odluke u skladu sa ciljevima sarajevske politike prema BiH
Za presudu u slučaju Ljubić u razgovoru za BHT1 otišao je toliko daleko da je ustvrdio kako se ta presuda "pogrešno tumači".
Podsjećamo da je u slučaju Ljubić koju je Ustavni sud BiH donio je 1. prosinca 2016. godine odluka U-23/14 prema kojoj je Izborni zakon BiH diskriminatoran prema konstitutivnim narodima u BiH. Odluka U-23/14 također potvrđuje da su izaslanici u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH (gornji od dvaju zakonodavnih domova u FBiH) predstavnici konstitutivnih naroda, a ne predstavnici kantona. Isti princip vrijedi i za članove tročlanog Predsjedništva, koji moraju biti legitimni predstavnici konstitutivnih naroda.
Ova Presuda Ustavnog suda je naložila Parlamentarnoj skupštini BiH da izmijeni Izborni zakon kako bi osigurala da izaslanici u Domu naroda Parlamenta FBiH i PS BiH, kao i članovi Predsjedništva, budu uistinu legitimni predstavnici konstitutivnih naroda. Sud je državnom parlamentu dao rok od šest mjeseci za promjenu Izbornog zakona.
Dnevnik.ba