Article_Top_970x250

Komšić zatražio provedbu Odluke Ustavnog suda BiH koja mu odgovara

Švedski stol

Komšić zatražio provedbu Odluke Ustavnog suda BiH koja mu odgovara

lip 02, 2020
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Poziv na provedbu odluka Ustavnog suda drugi bošnjački član Predsjedništva pristupa selektivno, pa prilikom pozivanja na poštivanje i provedbu jednih, apsolutno ignorira druge odluke Ustavnog suda.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić uputio je pismo vlastima oba bosanskohercegovačka entiteta, u kojem se traži implementacija odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj U-14/12 iz 2015. godine, u kojoj je utvrđeno postojanje diskriminacije građana Bosne i Hercegovine koji su iz reda „ostalih“ u izboru za predsjednike i potpredsjednike bh. entiteta Federacije Bosne i Hercegovine i bh. entiteta Republike Srpske. 

Pismo je upućeno svim političkim strankama u Zastupničkom i Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, zatim Fadilu Novaliću predsjedniku Vlade FBiH, Željki Cvijanović predsjednici Republike Srpske, Marinku Čavari predsjedniku Federacije BiH, svim političkim strankama u Narodnoj skupštini RS i Radovanu Viškoviću, predsjedniku Vlade RS, prenosi Fena.

Naime, Ustavni sud Bosne i Hercegovine u predmetu U-14/12, rješavajući po zahtjevu Željka Komšića kao člana Predsjedništva BiH, donio je odluku kojom se utvrđuje da članak IV.B.1. članak 1. stavak 2. (dopunjen Amandmanom XLI) i članak IV.B. 1. članak 2. st. 1. i 2. (izmijenjen Amandmanom XLII) Ustava FBiH kao i članak 80. stavak 2. točka 4. (točka 1. stavak 2. Amandmana LXXXIII) i članak 83. stavak 4. Ustava RS (točka 5 Amandmana XL dopunjena je točkom 4 Amandmana LXXXIII), nisu sukladni članku II/4. Ustava BiH i članku 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

U obrazloženju odluke Ustavni sud Bosne i Hercegovine je utvrdio da isključivanje mogućnosti da se za predsjednike i dopredsjednike oba bh. entiteta kandidiraju i pripadnici "ostalih" koji su, kao i konstitutivni narodi, državljani BiH kojima je zakonom garantirano pravo da budu birani bez diskriminacije i ograničenja, više ne predstavlja jedini način za postizanje legitimnog cilja, a zbog čega ne može imati razumno i objektivno opravdanje.

- Na ovaj način, može se na jednostavan način izvršiti uklanjanje sistemske diskriminacije prema građanima Bosne i Hercegovine iz reda „ostalih“ koja postoji u entitetskim ustavima jer se oni još uvijek ne mogu birati u rukovodstva oba bosanskohercegovačka entitetska.  Odnosno, ovim bi se zasigurno dijelovi entitetskih ustava uskladili sa članom II/2 i II/4 Ustava BiH kao i sa Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kojom se svim građanima moraju garantirati jednaka izborna prava - navodi se u pismu.

Iz tih razloga, vlasti u oba bosanskohercegovačka entiteta, pozivaju se Komšićevim pismom na  implementaciju odluke Ustavnog suda BiH u predmetu pod brojem U-14/12, koja je donesena 2015. godine i u prethodnih pet godina još uvijek nije provedena, priopćeno je iz Predsjedništva BiH.

 

Švedski stol - ovu odluku hoću, ovu neću

Poziv na provedbu odluka Ustavnog suda drugi bošnjački član Predsjedništva pristupa selektivno, pa prilikom pozivanja na poštivanje i provedbu jednih, apsolutno ignorira druge odluke Ustavnog suda.

Odlukama Ustavnog suda pristupa kao švedskom stolu, jedne bi provodio, druge ne. Ovisno koliko su te odluke u skladu sa ciljevima sarajevske politike prema BiH

Za presudu u slučaju Ljubić u razgovoru za BHT1 otišao je toliko daleko da je ustvrdio kako se ta presuda "pogrešno tumači".

Podsjećamo da je u slučaju Ljubić koju je Ustavni sud BiH donio je 1. prosinca 2016. godine odluka U-23/14 prema kojoj je Izborni zakon BiH diskriminatoran prema konstitutivnim narodima u BiH. Odluka U-23/14 također potvrđuje da su izaslanici u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH (gornji od dvaju zakonodavnih domova u FBiH) predstavnici konstitutivnih naroda, a ne predstavnici kantona. Isti princip vrijedi i za članove tročlanog Predsjedništva, koji moraju biti legitimni predstavnici konstitutivnih naroda.

Ova Presuda Ustavnog suda je naložila Parlamentarnoj skupštini BiH da izmijeni Izborni zakon kako bi osigurala da izaslanici u Domu naroda Parlamenta FBiH i PS BiH, kao i članovi Predsjedništva, budu uistinu legitimni predstavnici konstitutivnih naroda. Sud je državnom parlamentu dao rok od šest mjeseci za promjenu Izbornog zakona.

Dnevnik.ba