Komšić je u apelaciji naveo da je ambijent u kojem nečiji imovinski status predstavlja temelj za davanje prava na prebivalište izrazito diskriminatorski, te da omogućava da gubitkom prebivališta veliki broj građana BiH ostane bez drugih prava koja proizlaze iz prijave prebivališta, kao što je pravo na rad, obrazovanje, zdravstveno i socijalno osiguranje i niz drugih prava.
Naveo je da nečiji imovinski status ne može biti temelj za utvrđivanje bilo čijih prava i osnovnih sloboda, budući da to nije u skladu s Ustavom BiH, kao ni s Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i čak 15 međunarodnih konvencija koje su dio Ustava BiH.
Komšić tvrdi da se petogodišnjom "primjenom spornih odredbi Zakona o prebivalištu i boravištu BiH došlo do saznanja da bi veliki broj građana, čiji se broj može mjeriti stotinama tisuća, izgubio ranije stečeno pravo na prebivalište, a time i svoj pravni subjektivitet unutar pravnog sustava BiH, što je nedopustivo", prenose mediji.
"Zbog toga je ovaj zahtjev za ocjenu ustavnosti/usklađenosti s Ustavom BiH potpuno drugačiji od onog koji je bio predmet razmatranja na Ustavnom sudu BiH iz 2015. godine, odnosno ovo je potpuno novi zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o prebivalištu i boravištu BiH, s drugačijim pravnim osnovom i činjeničnim stanjem", kaže Komšić.
Dnevnik.ba