‘‘Sa žaljenjem konstatiram da ste, unatoč našem upozorenju da se izlažete riziku glorifikacije genocida, pristupili izravnom negiranju genocida nastojeći objasniti navodnu opravdanost za dodjeljivanje nagrade Peteru Handkeu.
S dubokim žaljenjem i razočarenjem, u ime građana Bosne i Hercegovine i u svoje osobno ime, konstatiram da ste se kao predsjednik Kraljevske švedske akademije upustili u otvoreno negiranje genocida u Srebrenici, što predstavlja najsramniju epizodu u povijesti Kraljevske švedske akademije‘‘ - stoji između ostalog u pismu.
Također, Komšić u pismu navodi - kako Malm u svojoj izjavi tvrdi da Akademija nije pronašla ništa u Handkeovom pisanju što bi se moglo nazvati napadom na civilno društvo i na poštivanje jednakosti svih naroda, te - da se Akademija poziva na članak iz 2006. godine objavljen u njemačkom dnevniku „Suddeutsche Zeitung“, u kojem Handke piše da je pokolj u Srebrenici najgori zločin protiv čovječnosti u Europi od Drugog svjetskog rata.
‘‘Imajući u vidu Vaš istup kao predsjednika Kraljevske švedske akademije znanosti, želim Vas informirati o tome da taj članak iz 2006. godine, objavljen u njemačkom dnevniku „Suddeutsche Zeitung“ (članak u kojem Handke piše da je pokolj u Srebrenici najgori zločin protiv čovječnosti u Europi od Drugog svjetskog rata, a na koji se pak uzimajući u obranu Hadnkea poziva Kraljevska švedska akademija) sa stanovišta međunarodnog prava, poštivanja presuda Međunarodnog suda u Hagu i sa stanovišta povijesne istine, uopće nije relevantan. Odnosno, relevantan je jedino u kontekstu negiranja genocida‘‘, stoji u Komšićevom pismu.
Ostatak pisma pročitajte u nastavku u cijelosti: S obzirom na to da je dužnost Kraljevske švedske akademije znanosti i Komiteta za književnost bila upoznati se s činjenicama prije samog dodjeljivanja nagrade (imajući u vidu izvanliterarni angažman Handeka), kao i upoznati se s činjenicama u trenutku kada ste se odlučili upustiti u obranu svoje sporne odluke, želim Vas informirati o sljedećem.
Pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju 2001. godine utvrđen je zločin genocida u slučaju „Krstić“, punih pet godina prije nego li je Peter Handke negirao genocid u članku iz 2006. godine objavljenom u njemačkom dnevniku „Suddeutsche Zeitung“ (Peter Handke piše da je pokolj u Srebrenici najgori zločin protiv čovječnosti u Europi od Drugog svjetskog rata).
Zločini protiv čovječnosti, prema presudama međunarodnih sudova, utvrđeni su u više općina u Bosni i Hercegovini. Međutim, utvrđen je i zločin genocida koji Peter Handke negira. S tim u vezi, dolazi se do zaključka da Akademija i Komitet, pozivajući se na navodnu Handkeovu osudu zločina protiv čovječnosti, negiraju zločin genocida u Srebrenici. Želio bih Vas i Akademiju podsjetiti i na činjenicu da svi negatori genocida, uključujući i ratnog zločinca Vojislava Šešelja, poput Handkea, a nažalost i Kraljevske švedske akademije znanosti, osuđuju „pokolj u Srebrenici“, ali i ne i genocid koji je utvrđen pred međunarodnim sudovima, što nije ništa drugo nego izraz negiranja genocida.
Također, ovom prigodom želim naglasiti da je Kraljevska švedska akademija znanosti, negirajući genocid, odnosno uzimajući kao relevantno Handekovo negiranje genocida iz 2006. godine, pogazila Rezoluciju Europskog parlamenta o genocidu u Srebrenici, unatoč činjenici da je Kraljevina Švedska članica Europske unije u kojoj je negiranje genocida kažnjivo zakonom.
Zbog svega navedenog još jednom pozivam Kraljevsku švedsku akademiju znanosti i Komitet za književnost da prije dodjeljivanja nagrade Handkeu preispitaju svoju odluku, jer se, uzimajući u obzir trenutačni stav, na neshvatljiv način stavljaju na stranu anticivilizacije, negirajući zločin genocida i pokušavaju obraniti ono što je s ljudskog i moralnog stanovišta neobranjivo.
Ovom prigodom prenosim Vam pozdrave iz zemlje Nobelovca i iz zemlje u kojoj su suze Majki Srebrenice svetinja, uvjeren da će Kraljevska švedska akademija znanosti i Komitet za književnost biti upoznati sa sadržajem ovog pisma, stoji na kraju pisma koje je Komšić uputio predsjedniku Kraljevske švedske akademije znanosti Matsu Malmu, stoji u priopćenju.
Dnevnik.ba