Kako je Željko Komšić rekao za N1, glavna tema sastanka je bio odnos Europske unije prema pitanju proširenja na zapadni Balkan.
- Svi šefovi delegacija su kratko obrazložili pozicije svojih zemalja kad je riječ o putu ka EU. Od strane dužnosnikaEU naglašena je ambicija da nova Europska komisija bude jedna vrsta jačeg geopolitičkog igrača u svijetu. Ako je to tako, onda je jedna od prvih oblasti gdje to treba dokazati oblast zapadnog Balkana - kazao je Komšić.
Komšić kaže da sve države zapadnog Balkana imaju različite faze i probleme.
- Većina nas se orijentirala na pitanja nove metodologije, potencijala regionalne suradnje, a što to znači, mijenja li to nešto. Velika većina je pozdravila novu metodologiju, a kad govorimo o regionalnoj suradnji, vjerojatno ne mislimo svi na isto. Presjednik Srbije i premijer Albanije su potencirali tu priču o takozvanom mini Schengenu, a mi ostali, pogotovo Crna Gora i mi, na to gledamo drugačije. Za nas to nije prihvatljivo ako nema Kosova, ako se prethodno ne potpišu sporazumi o granicama, jer kako možete govoriti o slobodi kretanja ljudi preko granica ako niste ni potvrdili te granice. Osim toga, Bosna i Hercegovina sa svim zemljama regije, izuzev Kosova, ima već potpisane sporazume gdje je omogućen prelazak granice s osobnom iskaznicom - kazao je Komšić te dodao kako je atmosfera na sastancima bila pozitivna.
Istaknuo je kako je ranije prisustvovao na nekim sastancima ovakvog formata i znali su izgledati dosta depresivno, a čini mu se da nova administracija EU pokazuje želju da pokaže da je sposobna nakon svega što se događalo s EU, pogotovo nakon Brexita, preuzeti aktivniju geopolitičku ulogu.
Drugi bošnjački član Predsjedništva BiH je rekao kako je njegov dojam da je jedna od pozitivnijih stvari s ovog sastanka izgledno otvaranje pregovora sa Sjevernom Makednonijom i Albanijom, te da je to dobra vijest za cijelu regiju.
- Što se tiče Bosne i Hercegovine, onaj status u kojem se mi nalazimo, za nas je najvažnije Mišljenje Euorpske komisije, odnosno 14 preporuka i zaključaka koji su suština onoga što BiH treba. Iskoristio sam priliku prilikom svog obraćanja da najviše dužnosnike zamolim da prenesu u EU, ako je to to, a ja potpisujem svaku riječ u zaključcima i preporukama Mišljenja EK, onda vas molim držite se toga, nemojte imati dvostruke standarde, što smo imali u prošlosti. Ako je ovih 14 preporuka i zaključaka to što očekujete od BiH, tumačite ih onako kako piše. Nije to jednostavan zahtjev za BiH, ali je koristan jer će dovesti do nekog poboljšanja i unutar BiH. Ako govorimo o borbi protiv korupcije, vladavine prava, nemojte da imamo dvostruke standarde. Pogotovo u novoj metodologiji bi to trebale biti prve stvari o kojima se razgovora. Dajte da to bude istinska reforma - komentirao je Komšić.
U BiH je nastala kriza nakon odluke Ustavnog suda te odluci predstavnika RS-a u državnim institucijama da ne sudjeluju u odlučivanju, o čemu je Komšić rekao kako nije želio potencirati tu priču na sastancima jer je tema bila potpuno drugačija.
- Nemojte misliti da je Milorad Dodik toliko važan ovdje u Bruxellesui da se netko obazire na njega. Ono što sam s Vučićem usput progovorio jest da njemu nije bilo baš drago da smo mi prema njemu reagirali na način kako je on nastupio prema Dodiku. Vidio sam da ga je to uvrijedilo, ali Bože moj, tako je - kako je. Konferencijska je priča u pitanju, nećete otvarati priču oko Dodika na ovakvom mjestu - naglasio je Komšić u razgovoru za N1.
Večeri su prisustvovali i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, te visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Europske komisije Josep Borrella. Od lidera iz regije prisustvovali su predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Hrvatske Andrej Plenković, ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Nikola Dimitrov, predsjednik Kosova Hashim Thaci i premijer Albanije Edi Rama.
Dnevnik.ba