Article_Top_970x250

Klisović za Dnevnik.ba: Hrvati bi više vjerovali u BiH kada bi se razmotrili njihovi zahtjevi za izmjenu Izbornog zakona

zastupnik SDP-a

Klisović za Dnevnik.ba: Hrvati bi više vjerovali u BiH kada bi se razmotrili njihovi zahtjevi za izmjenu Izbornog zakona

stu 29, 2019
dnevnik.ba
dnevnik.ba

FOTO: Arhiva

Joško Klisović, zastupnik SDP-a i potpredsjednik Vanjskopolitičkog odbora Hrvatskog sabora, za Dnevnik.ba je kazao kako bi vjera Hrvata u zajedničku državu BiH sigurno bila snažnija da se u dobroj mjeri razmotre njihovi zahtjevi vezani uz izmjene Izbornog zakona.

Odgovarajući na pitanje, zloupotrebljava li bošnjačka politika presudu hercegbosanskoj šestorci, Klisović je kazao kako "zlouporaba presude, čiji su dijelovi najblaže rečeno na klimavim pravnim nogama, pogrešna je politika koja vodi daljnjem dizanju napetosti i obostranoj nacionalnoj homogenizaciji i isključivosti.

"Žalosno je što niti danas nema političke snage, kako na hrvatskoj tako i na bošnjačkoj strani, da se napravi otklon od takvih politika i započne jedna nova era u odnosima Hrvata i Bošnjaka u BiH. Nepovjerenje i animoziteti još uvijek dominiraju. I dokle je tako oba će se naroda gušiti u trenutnoj svakodnevici", kazao je Klisović.

Takva politika je, prema Klisoviću, ustvari status quo politika. Ona ne želi reformu i napredak, već nastoji cementirati postojeće stanje i odnose snaga, ocijenio je.

"Takva politika je samo zainteresirana za pobjedu u srazu s drugim narodom odnosno za pokazivanjem tko je gazda u još uvijek zajedničkoj kući. Vjera Hrvata u zajedničku državu sigurno bi bila snažnija da se u dobroj vjeri razmotre njihovi zahtjevi vezani uz izborni zakon", kazao je Klisović.

"To bi moralo otvoriti put boljim odnosima između političkih predstavnika dvaju naroda i dugoročno voditi prema uređenoj građanskoj demokraciji. BiH jednako šteti pokušaj hegemonije Bošnjaka, kao i autonomaštva Hrvata", rekao je.

Rješenje je, prema Klisoviću, u funkcionirajućim institucijama u koje svi građani imaju povjerenje, a one se ne grade ovakvom politikom.

Klisović je istaknuo  kako navode iz presude hercegbosanskoj šestorci o sudjelovanju Hrvatske u međunarodnom sukobu u BiH i HVO-u kao agresorskoj vojsci, doživljava kao nepoznavanje povijesnog konteksta raspada bivše Jugoslavije te ignoriranje dokumenata kojima je regulirana prisutnost hrvatske vojske u BiH, kao npr. Splitske deklaracije iz 1995., čije puno ime govori više od bilo kojeg objašnjenja – "Deklaracija o oživotvorenju Sporazuma iz Washingtona, zajedničkoj obrani od srpske agresije i postizanje političkog rješenja sukladno naporima međunarodne zajednice“.

"Time je dan pravni okvir i mogućem dotadašnjem prisustvu HV u BiH, kao i naknadnom. Što se tiče HVO-a, u njemu su se u početku rame uz rame borili Hrvati i Bošnjaci. Na koga su to onda oni u svojoj zemlji činili agresiju? Najveća je tragedija hrvatske politike, a i bošnjačke, što je dozvolila da to savezništvo pukne", kazao je.

Od tada stvari, podsjeća Klisović, nepopravljivo kreću na gore, razvijaju se dvije suprotstavljene nacionalne politike u čijoj se realizaciji oba naroda iscrpljuju, a pobjednika tu nikada neće biti.

"Neodgovorne su to politike na štetu oba naroda. Kulminirale su stravičnim zločinima s obje strane", kazao je.

Presuda je, prema Klisoviću,  pravna i politička činjenica i samim time je relevantna.

"Dugo će se osporavati njezini pojedini dijelovi, ali ona se ne može ignorirati. Neprocesuiranje zločina nad Hrvatima je skandalozno i u funkciji je politike održavanja imagea Bošnjaka kao jedine žrtve rata, a što bi im posljedično trebalo dati jači utjecaj na uređivanje zajedničke države", izjavio je.

Kod Hrvata, podsjeća Klisović,  neprocesuiranje zločina koje je počinila Armija RBiH  stvara osjećaj obespravljenosti i nejednakosti te generira revolt prema državnim institucijama i bošnjačkoj politici koja njima dominira.

"Svi se poznati zločini moraju procesuirati, a zločinci kazniti. To je jedini put u bolju budućnost", kazao je.

Haški Tribunal, prema Klisoviću, nije donio pomirenje u onoj umjeri u kojoj se željelo, ali je okončao razdoblje kaznene neodgovornosti najviših političkih dužnosnika čije su politike i odluke izravno rezultirale teškim zločinima.

"Danas su, ako ne svi, barem neki od njih odgovarali, dok drugi nisu dočekali da im se presudom utvrdi odgovornost, ali iz postupka koji je vođen pred Tribunalom ona je nepobitna", kazao je.

Prema njegovim riječima, velika je to prekretnica u kaznenom sudovanju i činjenica koja bi mogla unijeti promjene u način vođenja politike.

G.L. / Dnevnik.ba