Klimatske promjene već nanose štetu ljudskom zdravlju povećavanjem broja ekstremnih vremenskih pojava i pojačavanjem zagađenja zraka, prema studiji objavljenoj u časopisu Lancet.
I ako se ništa ne učini kako bi se to ublažilo, utjecaj klime mogao bi opteretiti čitavu generaciju bolestima tijekom čitavog njihova života.
- Djeca su posebno osjetljiva na zdravstvene rizike mijenjajuće klime. Njihova tijela i imuni sustavi još su u razvoju i stoga su izloženiji bolestima i zagađivačima u okolini, kaže Nick Watts, koji je vodio studiju o zdravlju i klimatskim promjenama.
Upozorio je da su štete po zdravlje u ranom djetinjstvu “tvrdokorne i prevladavajuće” i nose doživotne posljedice.
- Bez trenutačne akcije svih zemalja na smanjivanju emisije stakleničkih plinova postignuto u kvaliteti života i dugovječnosti bit će kompromitirano i klimatske promjene počet će određivati zdravlje čitave generacije, kazao je u Londonu.
Znanstveni tim poručio je da bi uvođenje mjera ograničavanja emisija i ograničavanja globalnog zagrijavanja dovelo do drugog ishoda.
U tom scenariju danas rođeno dijete bilo bi, primjerice, svjedokom prestanka korištenja ugljena u Britaniji do svoga šestog rođendana a na 31. rođendan svjedočilo bi potpunoj kontroli emisija stakleničkih plinova.
Studija objavljena u časopisu Lancet rezultat je suradnje 120 stručnjaka iz 35 institucija među kojima i Svjetske zdravstvene organizacije, Svjetske banke, University College London i kineskog sveučilišta Tsinghua.
Uz ignoriranje potrebe za promjenom ponašanja, uz malo mjera za ograničavanje klimatskih promjena utvrđeno je da će, uz rastuće temperature i ekstremne vremenske nepogode, djeca biti izložena pothranjenosti i rastućim cijenama hrane i najvjerojatnije će patiti zbog zagrijanih voda i klime koji ubrzavaju širenje zaraznih bolesti poput tropske denga groznice i kolere.
Među najakutnijim i najdugotrajnijim zdravstvenim prijetnjama klimatskih promjena je zagađenje zraka, upozoravaju znanstvenici.
Pozvali su na hitne mjere na smanjivanju vanjskog i unutarnjeg zagađenja uvođenjem čišćeg goriva i čišćih vozila, te mjera koje će poticati sigurni i aktivni transport poput hodanja i vožnje biciklom.
Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je globalno u 2016. godini sedam milijuna smrti rezultat učinaka zagađenja zraka u domovima i vanjskom svijetu.
Velika većina toga je u siromašnim i srednje razvijenim zemljama.
- Ako želimo zaštititi našu djecu moramo osigurati da zrak koji udišu nije otrovan, kaže Sonja Ayeb-Karlsson s britanskog sveučilišta Sussex koja je radila na studiji, prenosi Hina.
Dnevnik.ba