Article_Top_970x250

Kardinal Puljić se sastao s papom Franjom, evo o čemu su razgovarali

Susret biskupa mediteranskih zemalja

Kardinal Puljić se sastao s papom Franjom, evo o čemu su razgovarali

velj 24, 2020
dnevnik.ba
dnevnik.ba

FOTO: screenshot

Susret biskupa mediteranskih zemalja završen je pohodom pape Franje koji se, 23. veljače u bazilici Sv. Nikole susreo s biskupima zemalja Sredozemlja okupljenim na ovom susretu održanom od 19. do 23. veljače u talijanskom gradu Bari pod geslom „Mediteran, granica mira”.

Na susretu su također sudjelovali predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić i šibenski biskup Tomislav Rogić te delegat Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar.

Prigodnu riječ Svetom Ocu uputili su predsjednik Talijanske biskupske konferencije kardinal Gualtiero Bassetti, zatim predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine vrhbosanski nadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljić, apostolski upravitelj Latinskoga jeruzalemskog patrijarhata nadbiskup Pierbattista Pizzaballa i alžirski nadbiskup Paula Desfargesa, predsjednika Sjevernoafričke biskupske konferencije (CERNA).

Nakon ovog susreta papa Franjo predvodio je na Trgu Viktora Emanuela II., prvoga kralja ujedinjene Italije, euharistijsko slavlje, prenosi Brotnjo.info

Kardinal Puljić se u bazilici Sv. Nikole uime sudionika susreta obratio papi Franji sljedećim riječima:

Sveti Oče!

Srdačno Vas pozdravljam i zahvaljujem svima koji su dali svoj doprinos u organiziranju ovog susreta, a posebno Talijanskoj biskupskoj konferenciji. Za nas biskupe, koji dolazimo iz zemalja u kojima su katolici manjina, ovo „okupljanje“ vidljivi je znak pozornosti i bratstva među Crkvama Sredozemlja.

I danas smo radosni da se možemo ujediniti s Vama u euharistiji u ovom gradu tako bogatom poviješću i u pokrajini Apuliji gdje i ja nalazim svoje korijene.

Sveti Oče, drago mi je izvijestiti Vas da smo tijekom radnog dijela susreta tražili načine da se ostvari mogućnost kretanja, jednakopravnosti i vjerske slobode u svim zemljama našeg Mediterana.

Kao pastiri postali smo glas boli i stradanja naših Crkava i naših naroda. Na sjeveroistoku Sredozemlja, koncem dvadesetog stoljeća proživjeli smo, u većoj ili manjoj mjeri, zimu ubijanja, razaranja i progona.

Ali nije proljeće ni za sjevernu Afriku i za Bliski istok gdje Crkve trpe rane i patnje, u obliku nasilja, sukoba i podjela svih vrsta, koje su najvećim dijelom uzrokovale bogate zemlje. Sveti Oče, srce nam se slama zbog odlaska brojnih mladih ljudi uzrokovanog ratom, nepravdom i bijedom. Ipak, utjeha su nam oni mladi koji ostaju pokazujući izvanrednu hrabrost i veliku ljubav prema zemlji i ljudima s kojima su rasli.

Drago nam je vidjeti i veliki broj starijih ljudi koji duboko vjeruju da sadašnjost i budućnost nije ponajprije u rukama moćnika ovoga svijeta nego u rukama Božjim. Kao biskupi iz tih zemalja često smo među najsnažnijim zagovornicima dijaloga u jednakopravnosti i ljubavi prema mjesnoj Crkvi i narodu. Tijekom ovog susreta nismo puno govorili o duhu sekularizma i konzumizma koji iznutra nagriza dušu čovjeka i Crkava.

Sjećam se riječi jednog kardinala iz zapadne Europe koji mi je, prigodom pohoda u Sarajevu u teškim ratnim danima, rekao: „Ne znam, je li teže tebi gledati srušene crkve ili meni vidjeti prodane crkve jer mnogi katolici više ne osjećaju želju za molitvom“.

Svetosti, neprijatelj stalno želi prikazati svoju kulturu smrti kao kulturu života i zimu kao proljeće. Zadovoljni smo što smo, tijekom ovih dana, susreli srca otvorena slušati i razmišljati s nama te zajedno tražiti načine suradnje i potpore. Imamo potrebu da se osjetimo praćeni i potpomognuti pred moćnicima od kojih tražimo da više rade na izgradnji mira, dijaloga i suradnje.

Osjećamo važnim da nas posjete drugi pastiri naših Crkava i da nam pomognu pronaći načine da ostvarimo svoje poslanje u ovome svijetu. Raduje nas svaki puta kada netko posjeti naše crkve i naše zemlje pokazujući svima da nismo sami nego da imamo „veće“ i „snažnije“ zajednice koje su spremne braniti nas i priznati nas u odnosu zajedništva i bratstva.

Sveti Oče, želim izraziti našu zahvalnost što ste došli među nas ovom prigodom. Zahvaljujem također što ste pohodili brojne mjesne Crkve u zemljama u kojima smo, kao kršćani, manje brojni. Hvala, Sveti Oče! Rado ćemo moliti za Vas!

Dnevnik.ba