Otkako je Rusija anektirala ukrajinski Krim 2014. NATO je u svakoj od baltičkih država, Estoniji, Latviji i Litvi uspostavio multinacionalne vojne snage od po otprilike 1000 vojnika.
Te su snage razmještene tako da djeluju kao svojevrsna poveznica za snažnije vojne snage u slučaju izbijanja sukoba.
Od ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. borbene skupine na spomenutim su područjima pojačane, a baltičke države koje graniče s Rusijom pozvane su da ih dodatno pojačaju borbeno spremnim brigadama od oko 3000 do 5000 vojnika.
Njemačka je u lipnju objavila da će u Litvi trajno zadržati svojih 4000 vojnika.
Estonski su dužnosnici rekli da su njihove potrebe za obranom zadovoljili pripadnici britanskih vojnih snaga stacionirani izvan Estonije, koji se, u slučaju krize ondje mogu rasporediti za nekoliko dana.
"Mi ćemo više nego udvostručiti svoju prisutnost ovdje... da bismo branili demokraciju i vladavinu prava", rekao je kanadski premijer Justin Trudeau na konferenciji za novinare održanoj zajedno s latvijskim kolegom Krisjanisom Karinsom u latvijskoj vojnoj bazi Adazi nakon potpisivanja sporazuma.
"Naša prisutnost u Latviji bit će pojačana. Ovdje ćemo imati brigadu", dodao je Trudeau, u posjetu Latviji uoči samita NATO-a koji se u utorak i srijedu održava u susjednoj Litvi.
Tri baltičke države su od 2014. znatno i naglo povećale vojne izdatke, a pritom treba imati na umu da je riječ o malim gospodarstvima i malobrojnim vojnim snagama.
Borbenom skupinom NATO-a u Latviji zapovijeda Kanada. Trenutačno je čini 1700 vojnika, uključujući i vojne snage iz ostalih devet članica NATO-a. To je najveći kanadski prekomorski vojni angažman.
Trudeau je istaknuo da će dodatno kanadsko vojno osoblje "pojačati i poboljšati kopnene, pomorske i zračne vojne mogućnosti i poduprijeti specijalne operacije u središnjoj i istočnoj Europi". Istodobno će i ostale nacije povećati svoju vojnu prisutnost u borbenoj skupini.
Dnevnik.ba