Ilustrativna fotografija
Kakve su procedure za izdavanje građevinskih dozvola u Federaciji BiH?
Postupak izdavanja građevinskih dozvola može biti vrlo složen, ali bitno je znati odakle krenuti. Iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske kazali su kako se u ovom entitetu sve pokreće pismenim zahtjevom investitora.
Uz zahtjev, investitor je dužan priložiti i lokacijske uvjete, dokaz o riješenim imovinskopravnim odnosima, glavni projekt objekta i izvještaj o reviziji tehničke dokumentacije.
"Investitor prilaže i ugovor o koncesiji ili javno-privatnom partnerstvu ako se za traženu izgradnju daje koncesija ili zaključuje ugovor o javno-privatnom partnerstvu. Uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, ako je to neophodno ili propisano, investitor prilaže i ekološku dozvolu, odnosno rješenje o odobravanju studije utjecaja na životnu sredinu. Investitor prilaže dokaz o riješenim imovinskopravnim odnosima, izvod iz javne evidencije o nepokretnostima ili ugovor ili odluku nadležnog organa pogodnu kao osnova za stjecanje prava vlasništva ili prava građenja u korist investitora, ili ugovor o zajedničkom građenju zaključen s vlasnikom zemljišta ili nepokretnosti. Ako se građevinsko zemljište nalazi u vlasništvu više osoba, investitor je dužan dostaviti izvod iz javne evidencije o nepokretnosti i ugovor o međusobnim odnosima investitora i suvlasnika", pojasnili su za Klix.ba iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a.
Po prijemu zahtjeva organ uprave, nadležan za poslove građenja u jedinici lokalne samouprave, će utvrditi je li uz zahtjev priložena sva potrebna dokumentacija. Ako je zahtjev nepotpun, nadležni organ će upozoriti investitora i pozvati ga da otkloni nedostatke u određenom roku, u protivnom će zahtjev biti odbačen.
"Po prijemu zahtjeva, a prije izdavanja građevinske dozvole, nadležni organ će zatražiti od investitora da dostavi rješenje o utvrđivanju visine naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta i rente te dokaz o uplati naknade. Ako je izmirenje ove obveze s jedinicom lokalne samouprave riješeno na drugi način, investitor dostavlja ugovor kojim je definiran način izmirenja", istaknuli su iz ovog ministarstva.
Rok za izdavanje građevinske dozvole u Republici Srpskoj je petnaest dana od dana podnošenja kompletnog zahtjeva, međutim, iz Ministarstva kažu kako investitori uglavnom ne podnesu odmah potpun zahtjev te ni ovaj rok ne može biti ispoštovan u većini slučajeva.
"Troškovi pribavljanja građevinske dozvole ovise o vrsti i veličini objekta. Sve sudionike u ovom postupku, odnosno pravne osobe koje vrše izradu UT uvjeta, idejnog projekta, glavnog projekta, revidenta tehničke dokumentacije, izvođača radova, nadzor i osobu koja će vršiti tehnički pregled bira i angažira investitor iz reda licenciranih osoba i s njima zaključuje ugovor. Osim troškova, investitor plaća naknadu za uređenje gradskog građevinskog zemljišta i rentu, za objekte za koje takva obveza postoji, doprinos za katastar od 0,3 posto od vrijednosti građevinskih radova, administrativne pristojbe, kao i naknade za suglasnosti koje daju javna i komunalna poduzeća, koja se obračunavaju", kazali su iz ovog ministarstva.
U Federaciji BiH, kako je Klixu kazao Josip Martić, ministar prostornog uređenja FBiH, za izdavanje akata o građenju nadležno je ovo ministarstvo.
"Sve procedure proizilaze iz Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini Federacije BiH, podzakonskih akata i Zakona o upravnom postupku te drugih zakona i podzakonskih akata resornih ministarstava, a sve ovisno o namjeni, lokalitetu, kapacitetu i drugim parametrima građevine koja se namjerava graditi. Prije izdavanja akata o građenju, investitor pribavlja prethodnu vodnu suglasnost, okolinsku dozvolu i vrši pretvorbu zemljišta u građevinsko, ako već nije. Predmetno građenje mora biti u skladu s važećim prostornoplanskim dokumentom za predmetnu lokaciju", kazao je Martić.
Nadležni organ, pojasnio je ministar, dužan je donijeti rješenje i dostaviti ga stranci što prije, a najkasnije u roku od 30 dana, računajući od dana predaje urednog zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti, ako posebnim propisom nije određen kraći rok.
"U ostalim slučajevima, kad se postupak pokreće povodom zahtjeva stranke, odnosno po službenoj dužnosti, ako je to u interesu stranke, nadležni organ je dužan donijeti rješenje i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 60 dana, ako posebnim propisom nije određen kraći rok. Dakle, rok se poštuje i u mnogo kraćem roku od 30 dana investitor dobije traženi akt o građenju. Međutim, investitori najčešće predaju neuredne i nepotpune zahtjeve te im treba duži period da zahtjev upotpune s dokumentacijom koju trebaju pribaviti kod drugih organa uprave, institucija, agencija, poduzeća i slično", istakao je Martić.
Kada je riječ o cijeni procedura, Martić kaže kako taj podatak Ministarstvo nema, jer je to stvar investitora, koliko je platio projektanta, revidenta, izvođače, razne pristojbe, pretvorbu zemljišta, rentu, energetski certifikat i tako dalje.
"Ono što je precizirano za naše akte o građenju su administrativne takse i tarife u skladu s odredbama Zakona o federalnim upravnim pristojbama i tarifi federalnih upravnih pristojbi prema kojima investitor uplaćuje 300 KM za izdavanje urbanističke suglasnosti i 50 KM za izdavanje odobrenja za građenje i odobrenja za upotrebu, a što se uplaćuje na račun Riznice Federacije BiH. Plaćanje Komisije za tehnički pregled građevine, a u svrhu dobivanja odobrenja za uporabu, vrši se u skladu s odredbama Pravilnika o tehničkom pregledu građevine te visina naknade zavisi od složenosti građevine, a u konačan iznos uključeni su porezi, doprinosi i naknade u skladu s posebnim propisima", kazao je Martić.
S obzirom na to da je u Federaciji dosta procedura i na županijskoj razini, novinari su željeli provjeriti kako je i što uređeno po županijama. Međutim, odgovor su dobili samo od Ministarstva za urbanizam Bosanskopodrinjske županije Goražde. Kazali su da je za izgradnju građevine u ovoj županiji potrebno pribaviti sljedeća odobrenja: lokacijsku informaciju ili urbanističku suglasnost, odobrenje za građenje i odobrenje za uporabu.
"Zakonom propisani rok za izdavanje svakog od ovih odobrenja je 30 dana. Izdavanje predmetnih odobrenja je kompleksna procedura tijekom koje je najčešće potrebno pribaviti dodatna odobrenja, mišljenja, suglasnosti i tako dalje, tako da u nekim slučajevima, koliko god da se trudimo izdati ih što prije, to ne bude moguće uraditi u propisanom roku", kazali su iz ovog ministarstva.
Da bi se investitoru odobrila gradnja na području BPŽ-a, on mora kupiti zemljište i uknjižiti ga na svoje ime, mora pribaviti investicijsko-tehničku dokumentaciju, idejni i glavni projekt, izvršiti geomehanička ispitivanja lokacije za gradnju, platiti priključke na infrastrukturne mreže – kanalizacija, elektrodistribucija i slično.
"Za izdavanje odobrenja investitor je dužan organu koji ih izdaje platiti administrativnu pristojbu propisanu Zakonom o administrativnim pristojbama BPŽ Goražde, a ona za izdavanje lokacijske informacije iznosi 25 KM, izdavanje urbanističke suglasnosti 50 KM, izdavanje odobrenja za građenje 0,05 posto od predračunske vrijednosti objekta te izdavanje odobrenja za uporabu 0,15 posto od predračunske vrijednosti objekta. U postupku izdavanja odobrenja za građenje vrši se i obračun i plaćanje naknade za pogodnost građevinskog zemljišta (rente). Rentu, u skladu sa Zakonom o građevinskom zemljištu FBiH, obračunava i naplaćuje jedinica lokalne samouprave (općina ili grad), a obračunava se na osnovu korisne površine objekta i zone građevinskog zemljišta u kojoj se lokacija objekta nalazi", kazali su iz Ministarstva za urbanizam BPŽ-a.
Dnevnik.ba