StoryEditor
pojavile se u bih

Kako se prenose majmunske boginje, koji su simptomi i kako se zaštititi

Piše desk  /  13.07.2022., 21:00h

U Bosni i Hercegovini je potvrđen prvi slučaj majmunskih boginja. Iz Kliničkog centar univerziteta u Sarajevu naveli su da je pacijent čiji su mikrobiološki uzorci jučer uzeti prva osoba u BiH kod koje je potvrđeno prisustvo virusa majmunskih boginja.

Majmunske boginje su rijetka virusna zarazna bolest karakteristična za afričke zemlje, a najčešće se prenose sa životinja na ljude, piše Klix.

Ipak, posljednje epidemija bolesti pokazala je kako se infekcija može proširiti i zemljama Europe, ali i kako se ljudski kontakt kao put prijenosa ne smije zanemariti u sklopu javnozdravstvenog preventivnog pristupa.

Bolest je prvi put otkrivena u Danskoj 1958. godine nakon epidemije gnojne ospine bolesti u koloniji laboratorijskih majmuna makaka koji su uvezeni iz Singapura, zbog čega je bolest i dobila ime majmunske boginje. Prvi slučaj bolesti kod ljudi opisan je 1970. godine u Demokratskoj Republici Kongo kad su brojevi slučajeva velikih boginja već bili u padu.

Od tada pa do danas, rasprostranjenost i kretanje majmunskih boginja u svijetu i dalje je nepoznanica, prvenstveno zbog otežanog nadzora infekcije te nedostatnih sustava praćenja u zemljama gdje je bolest dominanta. Osim toga, postavlja se pitanje koliko je udio slučajeva bez ikakvih simptoma u populaciji, što također može biti od velike važnosti u širenju infekcije.

Simtomi majmunskih boginja

Klinička slika majmunskih boginja kod ljudi je slična kliničkoj slici velikih boginja, ali znatno blaža. Majmunske boginje počinju groznicom i jezom, glavoboljom, bolovima u mišićima i leđima i iscrpljenošću, a može se javiti kašalj i bol u grlu.

Bolest počinje visokom temperaturom, kao i većina drugih zaraznih bolesti, općim lošim stanjem, iscrpljenošću i jakom glavoboljom.

Glavna razlika između simptoma majmunskih boginja i velikih boginja je u tome što kod majmunskih boginja može doći do uvećanja limfnih čvorova (limfadenopatija).

Uvećani limfni čvorovi se javljaju na vratu (submandibularni i cervikalni), pazuhu (aksilarni) ili preponama (ingvinalni) i javljaju se na obje strane tijela ili samo na jednoj.

U periodu od jednog do tri dana, ponekad i duže, nakon pojave groznice, kod pacijenta se razvija ospa, koja često počinje na licu, u 95 posto slučajeva, a zatim se širi na ekstremitete – dlanove i tabane u 70 posto slučajeva i druge dijelove tijela – oralna sluzokoža, genitalije, konjuktive, rožnjača.

Osip prolazi kroz faze makule, papule, vesikule, pustule i kruste koje na kraju otpadnu. Bolest obično traje dva do četiri tjedna.

U laboratorijskim i biohemijskim analizama dominira leukocitoza, povišene transaminaze, nizak nivo uree u krvi i hipoalbuminemija.

Pri postavljanju dijagnoze bolesti moraju se uzeti u obzir i druge bolesti praćene ospom, kao što su varičela, morbili, bakterijske infekcije kože, šuga, sifilis i alergije na lijekove.

Limfadenopatija tokom prodromalnog stadijuma bolesti može biti klinička karakteristika za razlikovanje majmunskih boginja od varičele, morbila.

Komplikacije majmunskih boginja uključuju encefalitis, tešku dehidrataciju kao posljedicu povraćanja i dijareje ili otežanog pijenja zbog lezija u ustima, tonzilitis, faringitis, edem očnih kapaka i konjuktivitis, stvaranje ožiljaka, posebno su značajni ožiljci rožnjače koji dovode do opsežnih i trajnih oštećenja vida, komplikacije od respiratornog trakta su rijetke.

Kako možete zaštititi sebe i druge od majmunskih boginja?

Oboljela osoba treba ostati izolirana za vrijeme trajanja bolesti dok god kraste, koje su dio osipa, ne otpadnu. Za vrijeme izolacije oboljela osoba treba ostati u odvojenoj sobi i ne smije dijeliti predmete s ostalim članovima domaćinstva (npr. odjeću, posteljinu, ručnike, pribor za jelo, tanjure, čaše). Također, se treba suzdržati od seksualne aktivnosti i bliskog fizičkog kontakta dok se osip ne povuče.

Posebno treba izbjegavati bliski kontakt s osobama oslabljenog imunološkog sustava, malom djecom, trudnicama i, iz predostrožnosti, s kućnim ljubimcima.

Bliski kontakti oboljele osobe trebaju pratiti zdravstveno stanje u razdoblju od 21 dan od zadnjeg kontakta s oboljelom osobom, što uključuje mjerenje tjelesne temperature dva puta dnevno i u slučaju pojave simptoma javiti se nadležnom liječniku ili epidemiologu koji provodi zdravstveni nadzor nad osobom koja je identificirana kao bliski kontakt bolesnika. Također, tijekom toga razdoblja trebaju izbjegavati bliski fizički kontakt s malom djecom, trudnicama i imunokompromitiranim osobama, budući da su to skupine kod kojih je povećan rizik od težih oblika bolesti.

Članovi obitelji i osobe koje njeguju oboljelu osobu ne smiju dirati promjene na koži golim rukama, već trebaju nositi jednokratne rukavice i održavati higijenu ruku (pranje i dezinfekcija). Preporučljivo je da nose masku kad su u blizini oboljele osobe. U prostoriji u kojoj boravi oboljela osoba treba se za vrijeme bolesti spriječiti podizanje prašine (ne koristiti usisivač, ne mesti na suho, ne koristiti ventilator).

Čišćenje prostorije treba provoditi vlažnom krpom s uobičajenim sredstvima za čišćenje, a povremeno treba dezinficirati površine tijekom bolesti i po završetku bolesti. Odjeću i posteljinu oboljeloga se ne smije rastresati, već treba pažljivo bez podizana prašine staviti u najlonsku veću do pranja. Odjećom i posteljinom oboljele osobe treba rukovati s rukavicama i maskom.

Dnevnik.ba

29. studeni 2022 09:42