Komisija za izbor i imenovanja će raspravljati i o brojnim drugim temama, a jedna je i izbor predsjedavajućeg Predstavničkog doma PFBiH, s obzirom da je Mirjana Marinković-Lepić (NS) prije nekoliko mjeseci podnijela ostavku. Nju bi na toj dužnosti trebao zamijeniti njen stranački kolega Dragan Miković.
O važnosti ovih sjednica, koje bi trebale pokazati deblokadu rada zakonodavne vlasti u FBiH, razgovarali smo s Draganom Miokovićem.
- Na sjednici Komisije za izbor i imenovanja je ukupno deset točaka i sve su točke, izuzev zamjene na čelu Zastupničkog doma, tehničko pitanje, zato što preraspodjela prve tri pozicije u FBiH ide u skladu s političkim dogovorom. Tada je dogovoreno da pozicija predsjedatelja Zastupničkog doma pripada Našoj stranci. Mirjana Marinković-Lepić je podnijela ostavku iz zdravstvenih razloga, pa činjenica da ću je ja zamijeniti je isključivo stvar Naše stranke, a ne nekog dodatnog političkog dogovora – ističe Mioković za portal „Avaza“.
Brojne špekulacije
Ističe da je važno to naglasiti jer se pojavljuju spekulacije da je zamjena na čelu Zastupničkog doma uvjetovana postavljanjem suca Ustavnog suda.
- Sve ostalo su pitanja političke prirode. Na dnevnom redu je i pravljenje preduvjeta da se krene i u imenovanje Upravnog odbora Federalne televizije, FERK-a, Federalnog revizora i druga. Između ostalog, tu je i izbor suca Ustavnog suda BiH, koji se bira u Parlamentu FBiH. Kompletna procedura koja je propisana da se provede je propisana Odlukom o načinu izbora suca Ustavnog suda BiH, a riječ je o odluci iz 2005. godine. Kompletna procedura je provedena. Radna grupa koju je formirala Komisija za izbor i imenovanje je raspisala javni poziv na koji se javilo 14 kandidata, od čega je 10 zadovoljilo uvjete. Provedena je procedura razgovora s kandidatima koju su obavila tri člana radne grupe i dvojica sudaca koje bira Komora sudaca FBiH - pojašnjava Mioković za portal „Avaza“.
Dodaje da je nakon toga napravljena rang lista tih deset kandidata po broju bodova.
- Prvorangirani je bio Marin Vukoja. U ovoj odluci navodi se da Komisija dostavlja Parlamentu konačan prijedlog. U toj Odluci nije navedeno, je li konačan prijedlog samo jedan, dvoje, troje ili čitava lista. Isto tako, da se dostavlja više od jednog kandidata u toj Odluci bi bilo propisano na koji način se između dvoje, troje ili petero kandidata bira jedan kandidat – da li tajnim glasanjem, da li u jednom ili dva kruga, ali to ništa nije navedeno – kaže Mioković za „Avaz“.
Upućen upit
Mioković naglašava da njemu kao članu Komisije za izbor i imenovanje nije najbitnije hoće li na sjednicu Parlamentu otići jedan kandidat ili svih 10.
- Podsjetit ću da je samo Naša stranka, prema Ustavnopravnoj komisiji Zastupničkog doma, uputila upit je li kompromitirana procedura pravljenja ove liste. Taj odgovor ćemo dobiti danas na sjednici te komisije. Ako Ustavnopravna komisija Zastupničkog doma kaže da izbor nije kompromitiran, mi ćemo glasati za prvoplasiranog kandidata principijelno. Ako kažu da je kompromitirana procedura za nas ta lista ne postoji i kompletan postupak će se morati ponoviti – navodi Mioković.
Upitan kako je moguće da se već godinu Vukoja etiketira kao osoba koja je bliska HDZ-u, a godinama već obnaša poziciju državnog službenika za koju je obveza da na njoj budu nestranačke osobe, Mioković je rekao:
- Izbor suca Ustavnog suda, ne samo u BiH, nego u demokratskom svijetu, je ekskluzivno politički proces. Da je to stručni proces njega bi birao VSTV, a na Parlament. Svugdje i u Europi, i u SAD se suci ustavnih sudova biraju parlamentima. Što se tiče kriterija, jedini za izbor suca prema Ustavu BiH je da on mora biti pravnik, visoko moralan i da mora imati pravo glasa, ne postoji nikakav četvrti. Nigdje ne piše ni da mora imati položen pravosudni ispit, nigdje ne piše da mora imati iskustvo suca.
Politička prošlost
Ističe da Marina Vukoju ne poznaje, ali podsjeća da obnaša posao visokopozicioniranog državnog službenika, točnije tajnika Zastupničkog doma PSBiH, i navodi da Zakon o državnim službenicima je vrlo jasan i vidi se da nitko ne može tu dužnost obnašati ako ima dokazanu političku prošlost.
- Dozvoljavam da se može razgovarati o tome da je Vukoja blizak HDZ-u, ali pitam onda kako je Seada Palavrić s pozicije parlamentarke i potpredsjednica SDA izabrana za suca ili Ćeman, koji je obnašao sve moguće dužnosti u SDA. Vukoja nije obnašao niti jednu funkciju u HDZ-u. Ne branim ga, ali kao legalista nabrajam zbog čega je Vukoja tu gdje je sada. On da ne ispunjava uvjete ne bi uopće mogao doći do ovdje ili bi to bila greška radne grupe koja ga je imenovala. No, nitko iz opozicije ne kaže koja je to greška, ali se govori da će doći čovjek koji nikada nije ušao u sudnicu. Činjenica je da to nije kriterij – govori Mioković za „Avaz“.
Podsjeća da je 2005. godine prilikom izbora suca Ustavnog suda radna grupa samoinicijativno proširila kriterije prilikom raspisivanja javni poziv i naveli da moraju kandidati imati položen pravosudni ispit i da moraju imati najmanje pet godina iskustva na poziciji suca ili tužitelja te da je doktor pravnih nauka iz oblasti ustavnog prava.
- Kada je taj konkurs raspisan, on je poništen od strane Ustavnog suda BiH, jer je bio protuustavan. Mi možemo razgovarati na teoretskoj osnovi da li među deset kandidata ima neko tko je laički gledano kvalificiraniji od njega, ali ne postoji kriterij na osnovu kojeg vi njega možete staviti na neko drugo mjesto – zaključio je Mioković.
Dnevnik.ba