StoryEditor
poluge vlasti

Jutarnji list: Ništa od veta, o ulasku Finske u NATO glasuju veleposlanici, a ne predsjednici

Piše desk  /  04.05.2022., 08:47h
U Vladi tvrde da je Milanović svjestan kako neće niti biti na ključnoj sjednici

Mi na vlasti imamo kliku koja aktivno radi protiv interesa Hrvata u BiH. Ja ću zbog njih politički poginuti ako treba - izjavio je u utorak predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović i dodao da će "kao predsjednik države koji predstavlja Hrvatsku na samitu NATO-a staviti veto na pozivnicu za Finsku i Švedsku, ako to bude na toj razini".

- Onda će Vlada reći da je bezuvjetno, bez rješavanja problema u BiH, za ulazak njih u NATO. To je onda izdaja. A onda ću svakog tko digne ruku za to proganjati kao đavo grešnu dušu - zaprijetio je Milanović.

Nakon ove njegove izjave otvorilo se pitanje može li predsjednik, kao što mu je to prije tjedan dana poručio premijer Andrej Plenković, biti "frajer" i sam na summitu NATO-a, koji će se ovoga mjeseca održati u Madridu, blokirati ulazak Finske i Švedske u ovaj vojni savez, uvjetujući njihovo pridruživanje izmjenom izbornog zakona u BiH.

U Vladinim krugovima, od osoba upućenih u procedure koje vrijede za NATO, kao i dinamiku ulaska dviju zemalja u članstvo, za Jutarnji list kažu da je Milanović svjestan kako neće niti biti u poziciji stavljati veto na ulazak Finske i Švedske jer će odluku o prihvatu te dvije zemlje donijeti Sjevernoatlantsko vijeće, što znači da će se ona donijeti na razini veleposlanika, a ne šefova vlada ili predsjednika država. Milanović očigledno na to i računa jer je rekao kako, u slučaju da pozivnica bude upućena na nižoj razini, nije siguran da može natjerati hrvatskog veleposlanika da na Vijeću veleposlanika zauzme njegov stav. Sastanak, kažu sugovornici Jutarnjeg, na kojem će sudjelovati predsjednik Milanović bit će posvećen raspravi o strateškom konceptu. Predsjednik, smatraju u Banskim dvorima, zna unaprijed što će se dogoditi te upravo zato naglašava svoje stajalište i zaoštrava situaciju i pritisak na parlamentarne stranke da bi kasnije odgovornost za odluku i ratifikaciju u Saboru prebacio na parlamentarnu većinu.

U tom smjeru su i izjave ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana, kojeg su novinari pitali može li Vlada učiniti išta da spriječi predsjednikov veto na članstvo Finske i Švedske u NATO-u. Ministar je odgovorio da "vladajući znaju proceduru". Prema riječima Gordana Grlića Radmana, predsjednik Milanović "može samo napraviti show u proceduralnom smislu", ma što bi to značilo.

Potpuno različiti stavovi predsjednika Republike i Vlade oko ulaska dviju dosad tradicionalno neutralnih zemalja u NATO savez, i to zbog straha od Rusije koja je izvršila agresiju na Ukrajinu, a sada najavljuje i službenu objavu rata, povod su i za preispitivanje ustavne pozicije dviju poluga izvršne vlasti u vođenju vanjske politike. Kompliciranu situaciju dodatno usložnjava činjenica da je dio oporbe, odnosno Most, potpuno na strani predsjednika Milanovića, dok se lijevi dio oporbenih stranaka još nije očitovao o tom pitanju.

Ključno je pitanje koje su ovlasti Vlade, a koje predsjednika Republike u vođenju vanjske politike, postoje li situacije u kojima jedan ili drugi imaju prednost, te što znači ustavna odredba da su "sukreatori" vanjske politike. Osnovno je moraju li se predsjednik i premijer usuglasiti oko stavova prije nego što jedan od njih u inozemstvu zastupa državu.

Profesoricu Ustavnog prava Sanju Barić Jutarnji je pitao kakvi su odnosi kada se vanjskopolitička pitanja odnose na NATO. Odgovorila je da u ovoj situaciji predsjednik Republike može uložiti veto na prijem Finske i Švedske i pritom ne treba svoj stav ni s kim usuglašavati. Iz toga proizlazi da je u skladu s Ustavom situacija u kojoj bi o istom pitanju jedan hrvatski državnik imao stav potpuno različit od drugog nositelja izvršne vlasti. Naime, jedina situacija u kojoj predsjednik i premijer moraju uskladiti stavove, jer bez toga nema odluke, je kada se imenuju veleposlanici, zato što obojica na odluku o imenovanju moraju staviti svoj potpis.

Sudeći iz izjava koje je dao u Vukovaru, predsjednik Milanović pitanje veta na ulazak Finske i Švedske u NATO obilato koristi kao sredstvo pritiska na Vladu kako bi oslabio poziciju Andreja Plenkovića u BiH, piše Jutarnji.

- Imamo izdajničku vladu, izdaju Hrvate u BiH... A taj narod tamo traži jako malo, samo osnove, državu u kojoj se poštuju nacionalna prava - rekao je Milanović i naveo da on "ne želi biti simpatičan Bruxellesu".

Sve oduke u NATO-u su jednoglasne i svaka odluka predstavlja zajedničku volju svih zemalja članica. Odluke se donose na Sjevernoatlantskom vijeću, poznatom pod kraticom NAC, koje je najviše političko tijelo ovog saveza. To tijelo se sastaje na razini stalnih predstavnika (Hrvatsku predstavlja veleposlanik Mario Nobilo), na razini ministara vanjskih poslova (Gordan Grlić Radman), na razini ministara obrane (Mario Banožić) i na razini šefova država (Zoran Milanović). O tome tko predstavlja Hrvatsku na sastancima NATO-a ne odlučuje NATO, nego Hrvatska prema svom ustrojstvu. U normalnim situacijama o tome se mogu dogovoriti predsjednik države i premijer, što se događalo u prošlosti. Iako je predsjednik najčešće predstavljao Hrvatsku na summitima NATO-a, dakle na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća na razini šefova država ili vlada, bilo je slučajeva da je na takvim summitima sudjelovao i predsjednik Vlade. I Zoran Milanović je kao premijer 2012. sudjelovao na summitu NATO-a u Chicagu. Bez obzira na kojoj se razini sastaje Sjevernoatlantsko vijeće, bili to veleposlanik, ministri ili predsjednik, odluke imaju istu težinu.

Dakle, ako se o zahtjevu Finske i Švedske bude odlučivalo na summitu u Madridu, a na njemu Hrvatsku bude predstavljao predsjednik Milanović, on takvu odluku može formalno blokirati. Isto tako može blokirati i bilo koju odluku u NATO-u jer se sve odluke usvajaju konsenzusom.

Ima li Milanović ovlasti u ime Hrvatske blokirati čak i početak postupka ulaska Finske u NATO, pitanje je na koje odgovor ne daje Bruxelles, nego Zagreb, i to je pitanje tumačenja ovlasti predsjednika države i Vlade. Zato su u NATO-u na upit i odgovorili da se "treba obratiti hrvatskim vlastima". Osim političke blamaže, što se događalo na Vijećima EU ponekad u slučajevima Rumunjske i Poljske kada su predsjednici i premijeri imali različite stavove, formalnih reakcija na domaće političke sukobe u nekoj zemlji članici iz NATO-a i EU nema. Osim čuđenja, nema ni sada nakon izjava predsjednika Milanovića, piše Jutarnji.

Dnevnik.ba

03. prosinac 2022 23:25