On tvrdi da se u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar na COVID-19 svakodnevno testira skoro stotinu osoba, te smatra da rezultati velikog broja negativnih testova pokazuju naporan rad epidemioloških i ostalih medicinskih službi, kao i to da su građani HNŽ-a najoprezniji jer je činjenica da je ta županija bila najpogođenija pojavom koronavirusa u čitavoj Federaciji BiH.
Krivo popuštanje mjera
"Ovo je još uvijek prvi val u čitavoj Europi, samo se mijenjaju mjesta udara, ali u Bosni je došlo do žestokog pogoršanja. Za vikend su evidentirana 93 oboljela, što je najveći broj oboljelih u jednom danu i zbog toga se svi moramo zabrinuti jer nema ni političke ni socijalne odgovornosti“, kaže Arapović.
On smatra kako je ukidanje mjera zaštite doprinijelo pogoršanju situacije, jer, kako objašnjava, uglavnom se radi o uvezenim slučajevima, a razvijanje obiteljskih klastera dovelo je do lokalne transmisije.
"Velika je konekcija Srednje Bosne, ljudi su većinom vani, po Njemačkoj, Švedskoj i po skandinavskim zemljama, a vraćali su se za praznike i oni su importirali veći broj slučajeva, koji su dospjeli do velikih tvornica i pogona što je dovelo i do širenja virusa. Tako je bilo u Tešnju, Modriči, Živinicama i ostalim mjestima koja su pogođena epidemijom“, pojašnjava Arapović za Klix.ba.
Ističe kako je u HNŽ-u trenutno sedam zaraženih koronavirusom i da su svi imali kontakt sa zaraženima u Bosni. Svi kontakti, prema njegovim riječima, drže se pod nadzorom i virus je pod kontrolom, ali ističe da se novi udar u Hercegovini može dogoditi u svakom trenu.
"Stavili smo se u drugi stupanj pripravnosti i pratimo situaciju u Bosni, jer lako može doći do prelijevanja u južni dio zemlje“, kaže Arapović i dodajte kako se građani na to neprestano upozoravaju i pozivaju na odgovorno ponašanje.
Konstantni strah od širenje virusa
Zbog toga se, kako kaže, u SKB Mostar svakodnevno provodi blizu stotinu testiranja.
"Čak i u vrijeme mirovanja virusa mi smo kontinuirano radili skoro stotinu testiranja dnevno, jer smo u konstantnom strahu od novog udara. Činjenica je da između županija nema kontrola, kao ni na granicama, i samo je pitanje kada će se dogoditi kontakt koji će raširiti bolest“, kaže Arapović.
Ističe da je dobro što građani HNŽ-a, zbog teškog stanja kroz koje je ta županija već prošla, već na prve moguće simptome traže testiranja i obavještavaju svoje kontakte.
"Mi smo zabrinuti i ponašamo se kao i onih prvih 60 dana kad je HNŽ imao više oboljelih nego pola Federacije i moramo na neki način očekivati ono najgore“, kaže Arapović.
Upozorio je i na činjenicu da virus nije mutirao i nije blaži nego što je bio. Ističe da je on opasan kao i na samom početku i da može biti poguban za ugrožene skupine.
"Testiramo staračke domove, vrtiće i sve ugrožene skupine ljudi u društvu, ali dok god se ne stekne socijalna odgovornost i dok svi građani ne budu nosili maske u zatvorenim objektima i pridržavali se mjera zaštite, te držali socijalnu distancu, opasnost vreba na svakom koraku", ističe Arapović.
Od 2. maja, kada je zabilježen posljednji slučaj koronavirusa u HNK, do danas je urađeno 4.269 testiranja, što je približno broju testiranja koja su se radila tijekom najkritičnijeg perioda u ovoj županiji.
Testirano blizu 10.000 uzoraka
Naglasio je da se u SKB Mostar testiranja rade za tri županije, tako da je od početka pandemije iz HNŽ testirano 7.232 uzoraka, iz ZHŽ 1.368, te 600 iz HBŽ. Broj testiranih u SKB Mostar je, kaže Arapović, blizu 10 tisuća uzoraka.
Usprkos stalnim upozorenjima i pozivima zdravstvenih radnika na oprez, ističe da se veliki broj građana previše opustio.
"U posljednjih nekoliko dana svjedoci smo javnih okupljanja, na svadbama, krizmama, krštenjima, gdje se čak po nekoliko stotina ljudi nalazi na jednom mjestu, a sve to može biti jako rizično za ovaj period“, kaže Arapović.
Izrazivši zabrinutost on napominje da medicinska struka nije bila suglasna s naglim popuštanjem mjera.
Trenutno je u Hercegovačko-neretvanskoj županiji na koronavirus pozitivno sedam osoba, od kojih su četiri osobe iz Mostara, dvije iz Stoca i jedna iz Čapljine.
Dnevnik.ba