Turističko mjesto smješteno na južnoj strani Korčule nije jedino koje su ovih dana prekrile tone smeća, uglavnom iz susjedne Albanije. Nošeno je velikim valovima i pijavicama koje su poharale Jadran.
Ipak, najveći dio smeća ostao je skriven ispod površine, na dnu mora. Stručnjaci upozoravaju da bi u oceanima uskoro moglo biti više plastike nego riba, prenose 24sata.hr.
Također, tvrde, ekstremno vrijeme postat će naša svakodnevica. Natprosječno toplo vrijeme, koje će biti puno češće, a presijecat će ga valovi izuzetne hladnoće bit će normalna pojava.
Bit će sve toplije zbog porasta količine stakleničkih plinova. To uzrokuje povećanje količine vodene pare u atmosferi te posljedično i povećanje količina oborine te povećanu učestalost ekstremnih oborina.
Elementarne nepogode, poput poplava i potresa, već su se počele javljati po ustaljenom ritmu. Gotovo da nemamo godinu bez poplave.
Vodostaj rijeke Mure na vodomjeru u Murskom Središću prešao je jučer 360 centimetara uz tendenciju daljnjeg porasta. Hrvatske vode donijele su rješenje o uspostavi redovite obrane od poplave na rijeci Muri za dionice uz desnu obalu od područja Vološćak do Podturna, desnu obalu od Podturna do granice sa Slovenijom i lijevu obalu.
- Problem Albanije: Veliki dio otpada zemlje EU odlažu u Albaniji. Europski otpad u konačnici oni opet bace u rijeke i sve to završi u Hrvatskoj. Iz godine u godinu sve je gore. Posebice ove godine kad su vodostaji porasli pa je smeća i u moru više.
- Morske struje: Uz našu obalu u površinskom sloju prevladava strujanje od jugoistoka prema sjeverozapadu. To je ciklonalno strujanje. Ono se niz talijansku obalu spušta nazad na jug. Jugo intenzivira to strujanje i nosi smeće prema obali.
- Na udaru: Smeću iz Albanije najizloženije su plaže poput Saplunare na Mljetu. Čak i kad nema ekstremnih uvjeta, na toj se plaži zimi nakupi plastičnih boca, pa čak i bolničkog materijala. Potom slijede Trstenik, Pelješac i tako dalje.
Zaključak: red poplava, red gušenja u smeću. Povezanost je objasnio Ivica Vilibić, znanstvenik iz Laboratorija za fiziku mora splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
- Nakon što je ovih dana palo puno kiša, one su odnijele hrpu smeća u rijeke, a rijeke su pak smeće povukle u more. Znamo da se u Albaniji smeće ne skladišti baš na najprikladniji način. Zatim imamo strujanja uz istočnu obalu Jadrana. Naime, struje idu obrnuto od smjera kazaljke na satu. Eto, tako to smeće dolazi do nas. Pozitivna stvar u tome je što je kod nas zbog tih strujanja more bistrije nego, primjerice, uz talijansku obalu. Nekad neke stvari donesu prednost, a nekad mane - rekao je Vilibić.
I on je izrazio svoju zabrinutost za veliki dio smeća koji ostaje u moru.
- Plastika se raspada na mikroplastiku, a to onda jedu ribe. To je veliki problem ne samo u Europi, nego i u svijetu. Imamo i sve manje koralja, jer se zbog velike emisije stakleničkih plinova more sve više kiseli. To koraljima ne paše i oni izumiru. Opće je poznato da tamo gdje imamo koralje buja život. Kad koralji počinju izumirati, sve odlazi kvragu. Mi nemamo tako puno koralja, ali u svjetskim morima ih itekako ima - rekao je splitski znanstvenik.
Jedno od vodećih izvješća pokazalo je da je proizvodnja plastike u svijetu 1950. iznosila dva milijuna tona, 2017. se popela na 8,3 milijarde tona, a do 2050. bi mogla doseći 34 milijarde tona.
Podsjetimo, s kišom i poplavama bore se ovih dana i u Veneciji, u kojoj je proglašeno izvanredno stanje. Razina vode dosegnula je u jednom trenutku 160 centimetara.
Poplavljeno je oko 70 posto grada, zaustavljen je promet, zatvorene su škole, trgovine i uredi. I tamošnja vlada za sve opet krivi klimatske promjene jer je razina vode 20 centimetara viša nego prije stotinu godina.
Švicarci pak tvrde da je više od 10 posto glečera ove alpske države izgubljeno u posljednjih pet godina. Klimatske promjene u planinskim zonama i tamo su povećale rizik od poplava, klizišta i odrona.
Dnevnik.ba