Bivši predsjednik Hrvatske Ivo Josipović izjavio je da je svakako moguće da famozni "non-paper" koji je cijelu regiju digao na noge postoji. Ipak, naglasio je da ne zna da li je taj dokument zaista stigao u Brisel.
Moguće je da je riječ tek o spinu, ali i da je premijer Janša zaista sastavio dokument i uputio ga u Brisel – rekao je Josipović za "Hayat".
Pojašnjava da je nedopustivo da se o opstanku cijele države rade non-papre dokumenti.
- Non-paper kao forma uobičajena je u međunarodnim odnosima i kao takva nije sporna. Sporan je sadržaj. Mislim da je nedopustivo da se o opstanku cijele države rade non-paper dokumenti, posebno bez da je o tome konzultirana i informirana sama država o kojoj je riječ. Predlagati ovako raspad države opasno je – upozorava Josipović.
Strahovi i frustracije
Bivši predsjednik Hrvatske tvrdi da pitanje granica opstanka bilo koje države a i moguće promjene granica države nije moguće i ne smije se predlagati bez sudjelovanja nadležnih ustavnih čimbenika te države.
- Kad je o BiH riječ, forsirati bilo kakvo rješenje koje nije dogovoreno u samoj BiH znači zazivati teške sukobe, možda čak i oružane. Ali, ovaj navodni non-paper u korijenu ima mnoga teška pitanja koja BiH nikako ne uspijeva riješiti i ozbiljno je upozorenje političkim elitama BiH da moraju naći odgovore na pitanja koja očito opterećuju unutrašnje odnose u BiH i koče njen ulazak u EU. Mislim da bi više razumijevanja za međusobne strahove i frustracije i više volje za kompromisom bilo blagotvorno za jačanje BiH. Ali, traženje odgovora i kompromisa stvar su same BiH i njenih političara - rekao je Josipović.
Ističe da vjerojatno ima onih koji sanjaju promjene granica na zapadnom Balkanu, pa i u samoj BiH. Međutim, naglašava da sumnja da postoji neki ozbiljno artikulirani projekt Europske unije ili drugog važnog međunarodnog faktora u tome smjeru.
- Ipak, mislim da posebno u BiH političari moraju voditi računa o tome da ne dođe do razvoja krize koja bi generirala razne štetne i opasne ideje a takva, ona o mijenjanju granica, posebno bez suglasnosti države o kojoj je riječ, bila bi katastrofa – izričit je Josipović.
Dodaje da ono što se čita u navodnom non-paperu nisu promjene granica u užem smislu riječi.
- Radi se, zapravo, o punoj destrukciji BiH koja bi nestala kao država kakva danas postoji i koja bi bila podijeljena na tri etnički obilježena teritorija od koji bi se dva prije ili kasnije pripojila drugim državama. Oni koji o tome sanjaju zapravo pripremaju noćnu moru svima nama i ulaze u neodgovornu avanturu čiji je rezultat teško predvidiv. Jedino, sigurno je da rezultat ne može biti dobar – upozorava.
Legitimne političke snage
Na kraju se osvrnuo i na službeni stav Hrvatske, čiji je aktualni predsjednik Zoran Milanović jasno kazao da je protiv bilo kakvih promjena granica.
- Teoretski gledano, BiH može biti sve što usuglase legitimne političke snage u toj samoj državi. Eto, Česi i Slovaci su se bili dogovorili o „mirnom razilaženju“. Ali, tako što nikako nije za očekivati u BiH. Smatram da većina građana BiH, bez obzira na nacionalnost i vjeru, želi očuvanje države BiH. Međutim, očito je da se razlikuju o tome kako bi njihova država trebala izgledati. Zato, još jednom upozoravam na potrebu da političke elite nađu održiv kompromis o spornim pitanjima i tako osiguraju stabilnu budućnost zemlje. Ako me pitate koji je to kompromis, po milijunti put ću odgovoriti: taj kompromis nisu moja posla, ni posla stranih država i političara.
Oni, ali samo ako BiH to želi, mogu sekundirati, pomoći u traženju rješenja, a nikako se ne smiju nepozvani miješati, još manje nametati rješenja. Uostalom, povijest pokazuje kako su nametnuta rješenja, jednako kao i produbljivanje unutarnjih podjela i nesporazuma najčešće bili kobni. Drago mi je da je hrvatska Vlada tako jasno poručila da nema nikakve veze s non-paperom i da podržava cjelovitost BiH. Ta je pozicija i u našem najboljem interesu. Mislim da je iskrenost takve poruke vidljiva i iz non-papera hrvatske Vlade u kojoj je glavni sadržaj kako što prije BiH primiti u Europsku uniju – zaključuje Josipović.
Dnevnik.ba