Grubeša je podsjetio da Vijeće ministara BiH na posljednjoj sjednici nije razmatrao prijedlog odluke o imenovanju Nadzornog tijela te je potrebno taj materijal doraditi zbog činjenica da pojedinci osporavaju određena imena koja su predložena u Nadzorno tijelo. Resorni ministar je pojasnio da Vijeće ministara radi po principu da institucije predlažu imena i da su potpuno slobodne same odrediti individualno svog predstavnika.
– Nitko ne može utjecati na tu odluku te u Vijeću ministara nikada nismo problematizirali imena koja institucije predlože – istaknuo je Grubeša.
Na pitanje smatra li da u svemu ima svjesne blokade ovog procesa, naveo je u pisanom odgovoru da je predloženo imenovanje tri člana hrvatske, dva bošnjačke i jednog člana srpske nacionalnosti, a za zamjenske članove u Nadzornom tijelu imenovanje jednog člana hrvatske, dva bošnjačke i tri srpske nacionalnosti.
– Za članove bez prava glasa predloženo je imenovanje po jednog člana hrvatske i bošnjačke nacionalnosti. Dakle, u radu tog tijela sudjelovat će pet članova hrvatske, pet bošnjačke i četiri člana srpske nacionalnosti. Ničim nije definirana nacionalna struktura Nadzornog tijela, međutim znajući neosnovane blokade prilikom usvajanja Revidirane strategije, “nacionalni balans” je prijedlogom odluke pravilno definiran – istakao je Grubeša.
Prethodno navedeno, ističe, ukazuje na to da ništa nema sporno u predloženoj odluci. Naglasio je da Tužiteljstvo BiH kontinuirano radi na provođenju aktivnosti i mjera predviđenih Revidiranom strategijom, bez obzira na to što Viijeće ministara još nije usvojilo prijedlog odluke o imenovanju članova Nadzornog tijela za njeno praćenje.
– Nadzorno tijelo ne vodi sudske postupke, ne podiže optužnice, niti se bavi procesuiranjem. Ono je formirano da obavještava Vijeće ministara o provođenju Strategije. Dakle, s obzirom na to koja je uloga Nadzornog tijela ne vidim ništa sporno u tome da prijedlog odluke o imenovanju ne bude usvojen – zaključio je Grubeša.
BiH je 2008. usvojila Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, koja je predviđala da se na razini BiH procesuiraju najsloženiji predmeti ratnih zločina u roku od sedam godina, a svi ostali da budu prebačeni na entitetsku razinu i da budu završeni do 2023. godine. Krajem 2015. istekao je rok od sedam godina, a nisu bili završeni svi najsloženiji predmeti, zbog čega se krenulo u dalje pregovore, koji su konačno, uz posredstvo EU, okončani usvajanjem revidiranog dokumenta u rujnu prošle godine, nakon dvogodišnje blokade Bošnjaka u Vijeću ministara BiH. Novi rok za rješavanje najtežih, ali i većine predmeta ratnih zločina, postavljen je do 2023. godine.
Dnevnik.ba