“Ako napadnu hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, onda moramo reagirati. Po Ustavu smo dužni pomoći i braniti Hrvate u BiH. Tako i Srbija štiti Srbe u BiH, a Rusija se upleće u zbivanja u Srbiji. U BiH je puno ekstremista koji su bili borci ISIL-a i vratili se. Postoji i Republika Srpska koja teži odcjepljenju, govori da neće priznati BiH, radikalno nastupa prema svemu što BiH čini državom. Oni imaju svoj parlament, svoju vojsku, a poteze dogovaraju isključivo sa Srbijom. Zbog svega toga moramo se pripremati kao da će rat biti sutra, a moliti Boga da ga ne bude nikada”, kaže u velikom intervjuu Globusu Josip Đakić, predsjednik HVIDRA-e i saborski zastupnik HDZ-a, jedan od vođa desnoga krila stranke.
Đakić je uzburkao javnost inicijativom da se ubuduće svima kojima dobrovoljno odsluže vojni rok dade prednost pri zapošljavanju u državnim službama. Oporba ga je odmah prozvala da se zauzima za militarizaciju društva, no iz Vlade i HDZ-a reakcija gotovo i nije bilo. Tek je ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić izrazio začuđenost takvim prijedlogom.
“Inicijativa je proizašla iz Glavnog odbora HVIDRA-e”, kaže Đakić. “Zaključili smo da bi bilo dobro da mladići koji odsluže dragovoljno vojni rok, ili ovaj koji je predložio ministar, budu četvrta kategorija prioriteta pri zapošljavanju u državnim firmama i institucijama kao i u županijskim i općinskim službama. Tako se stvara komponenta obučenih ljudi koji su na državnoj plaći i ujedno su vojni obveznici koji se mogu u slučaju ugroze angažirati”, objašnjava Đakić.
Je li se u HDZ-u raspravljalo o njegovoj inicijativi?
“Prijedlog nije stav HDZ-a. Stranka o tome nije raspravljala. Ideju sam iznio u svoje ime i u ime HVIDRA-e. Branitelji su zainteresirani za sigurnost i napredak Hrvatske. U HVIDRA-i smo razgovarali o tome koliko je onih koji su iznijeli prigovor savjesti, a poslije toga dobili posao u policiji, nabavili oružje i postali lovci, zaštitari, dobili posao u državnim uredima za obranu ili se prihvatili kojeg drugog angažmana vezanog za obranu”, kaže Đakić.
Na prigovore da bi se privilegiranjem bivših vojnika pri zapošljavanju u državnim službama otvorio put u militarizaciju hrvatskoga društva Đakić uzvraća primjerom dviju visokorazvijenih i snažnih demokratskih država:
“Analizirali smo kako su ovi problemi riješeni u drugim zemljama, recimo u Njemačkoj ili Izraelu. U Njemačkoj vojni rok nije obavezan, ali do 45. godine svatko tko ga je dragovoljno odslužio ima pravo na prioritet u zapošljavanju. U Izraelu je to još bolje riješeno. Zašto ne bismo bili kao Izrael ili kao Njemačka?” govori u intervjuu za zagrebački tjednik Globus.
Dnevnik.ba