Švedska sada izgleda nadrealno. Sjedim u svom lokalnom kafiću i skrolam Twitterom po slikama praznih europskih gradova i kolona kamiona koje u Italiji prevoze mrtve, a u isto vrijeme okružen sam grupom brbljavih tinejdžera, majki s djecom i pokojeg freelancera, piše za Guardian Derek Robertson.
Vani parovi šeću ruku pod ruku i uživaju na proljetnom suncu; terase kafića u Malmöu su pune. Na plažama i parkovima koji okružuju Sibbarp ljudi ovoga tjedna uživaju u pikniku i roštilju; skatepark je pun, baš kao i dječja igrališta. Nitko ne nosi masku.
Globalna pandemija je zatvorila ekonomije europskih zemalja i osudila milijune na boravak u kući. No ovdje, škole, fitness centri i sve trgovine (posve popunjenih polica) otvoreni su, baš kao i granice. Barovi i restorani i dalje poslužuju, autobusi i vlakovi i dalje prevoze ljude diljem zemlje. Ako želite, možete čak ići i u kino (u mojem lokalnom kinu prikazuju se The Peanut Butter Falcon i Mr Jones).
Blage mjere
Mjere koje su Šveđani usvojili – zabrana otkupljenja više od 50 ljudi, izbjegavanje društvenog kontakta ako imate više od 70 godina, rad od kuće ako je moguće te posluživanje za stolom samo u barovima i restoranima – smanjili su strah da bi se šokantni prizori iz talijanskih i španjolskih bolnica mogli ponoviti i ovdje.
Premijer Stefan Löfven naložio je Šveđanima da se ‘ponašaju odraslo‘ i da ne šire ‘paniku i glasine‘. No panika je upravo ono što mnogi unutar švedske znanstvene i medicinske zajednice počinju osjećati.
Peticijom koju je potpisalo više od 2.000 liječnika, znanstvenika i profesora prošli tjedan – uključujući i predsjednika Zaklade Nobel, profesora Carla-Henrika Heldina – poziva se vladu da uvede strože mjere, prenosi Jutarnji list.
‘Ne testiramo dovoljno, ne tražimo kontakte oboljelih, ne izoliramo dovoljno - virus slobodno kola‘, kazala je profesorica Cecilia Söderberg-Nauclér, virologinja i imunologinja na Institutu Karolinska. ‘Ovo nas vodi u katastrofu.‘
Snažne riječi, no stoicizam je ovdje način života. 300-godišnja povijest učinkovite i transparentne javne administracije, visok stupanj povjerenja u stručnjake i vladajuću strukturu, učinila je da ljudi vjeruju što im se kaže i da oni koji govore, čine to u svačijem najboljem interesu.
‘Vjerujem da liječnici koji rade s vladom znaju što rade, pa pretpostavljam da smo spremni koliko možemo biti spremni‘, kaže Robert Andersson (50), IT manager koji živi u Södermalmu u Stockholmu. ‘Ova histerija koju pumpaju mediji je puno opasnija od samog virusa.‘
Simon Strand (30), poslovni konzultant iz Östermalma se slaže: ‘Nema razloga da mislimo da naša vlada ne obraća pažnju na ovo.‘
Drugačija strategija
Anders Tegnell, glavni epidemiolog koji vodi odgovor švedska vlade na koronavirus, zagovara drugačiju strategiju: dopuštaju virusu da se sporo širi tako da ne preoptereti zdravstveni sustav, no bez drakonskih restrikcija. Samo to nemojte zvati ‘imunitetom krda‘ jer taj termin Tegnell uporno odbija koristiti.
To što je Tegnell tako dostupan medijima, dosta govori o transparentnosti i odgovornosti koju Šveđani očekuju od vlasti. No, kako se kritike na račun švedskog odgovora na Covid-19 množe, njegov ton postaje pomalo ljutit, kao što to obično bude kod ljudi koji su prisiljeni ponavljati uvijek jedno te isto. Pogotovo kad ga se pita što misli o rastućoj zabrinutosti i pozivima na uvođenje karantene u Stockholmu, pogotovo nakon posljednjeg snažnog rasta broja zaraženih u glavnom gradu Švedske. U ponedjeljak je u zemlji zabilježeno 3.700 slučajeva zaraze i 110 umrlih.
‘Da, postoji rast, ali zasad to nije ništa traumatično. Naravno, ulazimo u fazu epidemije u kojoj ćemo u sljedećim tjednima vidjeti mnogo novih slučajeva, mnogo više ljudi na intenzivnoj njezi, no to je kao i u svakoj drugoj zemlji – nigdje nisu uspjeli značajno usporiti širenje.
Najbliži susjedi Šveđana – Danci, Finci i Norvežani – prihvatili su strategiju zatvaranja te ispraznili škole, urede i granice još prije par tjedana. ‘Problem s tim pristupom je u tome što iscrpite sustav. Ne možete državu držati zatvorenom mjesecima. To je nemoguće‘, kaže Tognell.
No takva će situacija možda postati neizbježna. ‘Vlada misli da to ne mogu zaustaviti, pa su odlučili pustiti ljude da umru‘, kaže Söderberg-Nauclér. ‘Ne žele slušati znanstvene podatke koje im prezentiramo. Oni samo slijepo vjeruju Javnoj zdravstvenoj agenciji, no podaci koji oni imaju su slabi, čak sramotni.
‘Jako opasna situacija‘
‘Vidimo da se broj oboljelih povećava brže nego u Italiji. Stockholm će se uskoro suočiti s manjkom mjesta na intenzivnoj njezi, a ono što oni ne razumiju je da će tada biti kasno za reakciju. Sve ovo je jako opasno.‘
No Tegnell odbacuje takvu kritiku: ‘Nema dokaza da bi neko veće djelovanje u ovoj fazi napravilo bilo kakvu razliku. Bolje je uvesti vrlo stroge mjere u vrlo specifičnim intervalima i zadržati ih što je moguće kraće vrijeme.‘
I dok traju debate o ovoj situaciji, Tegnell kaže da Švedska ima situaciju pod kontrolom. ‘Vjerujemo da je naša najvažnija mjera već na snazi. Naravno, možda ćemo morati poduzeti još mjera, ali ne još.‘
Šveđani mu, čini se, za sada vjeruju te nastavljaju sa svojom rutinom pitajući se ako – ne kada – će doći trenutak za strože mjere.
Tegnell i švedska vlada su zacrtali smjer i, iako je teško sumnjati u njihovu iskrenost, nije lako pomiriti njihov odgovor s onim što se događa diljem Europe. Možda Šveđani privatno osjećaju isto, no nisu voljni javno izraziti svoju zabrinutost.
Orla Vigsö, profesorica krizne komunikacije na Sveučilištu Gothenburg, ovako sažima dilemu: ‘Ljudi se počinju pitati: jesu li drugi glupi i paranoidni? Ili Švedska radi nešto pogrešno?‘
Dnevnik.ba