Od svih vojnih jedinica u Ukrajini, najintrigantnija je bataljun Azov. Radi se o vojnoj postrojbi koja je prerasla u ideološko-politički pokret, čija je središnja baza kraj grada Mariupolja koji leži na obali Azovskog mora. Mariupolj je jedan od gradova koji su najteže stradali u ovoj ruskoj invaziji.
Grad je danima pod velikim napadima ruskih snaga, a BBC je objasnio zašto je Mariupolj strateški toliko važan. Riječ je o jednoj od najvećih ukrajinskih luka na Crnom moru te jednom od ključnih gradova na području između Krima i Rusije.Zauzmu li Rusi Mariupolj, piše BBC, mogli bi preuzeti i kontrolu nad rutom koja povezuje Lugansk i Donjeck.
Navedene su regije pod kontrolom ruskih separatista koji imaju podršku Kremlja, koje je Rusija anektirala 2014. godine. Dobar dio pripadnika bojne Azov porijeklom je upravo iz istočne Ukrajine te govore ruskim jezikom, pri čemu su mnoge od njih iz domova protjerali separatisti koji su zauzeli istok Ukrajine.
Prije sedam dana pojavila se snimka na kojoj navodni pripadnik Azova umače metke u svinjsku mast. Bila je to poruka Čečenima da u Ukrajini nisu dobrodošli.
"Draga braćo muslimani, kod nas u raj nećete. Nećete smjeti u raj. Idite kući, molimo vas. Ovdje ćete naići na nevolje. Hvala na pažnji, doviđenja", govori muškarac na snimci. Snimku je preuzela i Al Jazeera, ali nije uspjela provjeriti njezinu autentičnost.
Što je zapravo bataljun Azov i tko su njegovi pripadnici? Radi se o desničarskoj vojnoj postrojbi sastavljenoj od ultranacionalista, koje se nerijetko optužuje da njeguju neonacizam. Postrojba je na svom početku brojila oko 900 vojnika, a sad prema procjenama broji njih 2500. Svi su dobrovoljci.
Bojna Azov ušla je u fokus svjetske javnosti 2014. godine, kad je i osnovana zbog sukoba koji je izbio na istoku Ukrajine između ukrajinskih vojnih i paravojnih formacija na jednoj te proruskih paravojnih formacija samoproglašene Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike na drugoj strani.
Bataljun su osnovali pripadnici desničarskih organizacija, između ostalog članovi organizacije Patrioti Ukrajine i Nacional-socijalističkog saveza Ukrajine, koji je nastao 2008. godine s ciljem uspostave nacional-socijalizma u Ukrajini. Uskoro se bataljun dokazao u vojnom smislu, da bi u studenom postao dio ukrajinske vojske, unatoč brojnim optužbama za ratne zločine, poput mučenja ratnih zarobljenika.
Azov je u međuvremenu osnovao i svoje političko krilo, Nacionalni korpus, paravojnu jedinicu nazvanu Nacionalna milicija, Omladinski korpus, a ima i sportski bar, teretane i "društveni centar" poznat kao Kozačka kuća, nedaleko od Majdana. Tijekom kampanje za ukrajinske parlamentarne izbore 2019. godine, stranka Nacionalni korpus je formirala ujedinjenu radikalno-desničarsku partijsku listu s Vladinom inicijativom Jaroša, Desnim sektorom i Svobodom. Ova koalicija je osvojila svega 2.15% glasova na nacionalnoj izbornoj listi i nije uspjela osvojiti niti jedno mjesto Vrhovnoj radi.
Jedan od osnivača Azova je Andrij Bileckij, zvani Bijeli Vožd, koji je u parlament Ukrajine ušao 2014., a značajan je i po izjavi da je ukrajinski cilj voditi bijelu rasu protiv nižih rasa predvođenih Židovima. S Azovom se povezuje i oligarh Igor Kolomojskij, energetski magnat i guverner regije Dnjipropetrovsk, kao i guverner regije Donjeck, ujedno i milijarder, Serhij Taruta.
Prema navodima novinara Balkan Insighta Michaela Colbornea, u tadašnjoj paravojsci Azov sudjelovalo je 20-30 Hrvata. Oni su se solidarizirali s ukrajinskom borbom protiv ruskih separatista koji su proglasili paradržavnu Republiku Donjeck i Republiku Lugansk na teritoriju koji su zauzeli.
Među njima je bio i veteran Domovinskog rata Denis Šeler, koji je od ukrajinske države primio orden Narodnog heroja. Ruski general Igor Konašenkov rekao je da je Šeler organizirao odlazak oko 200 hrvatskih plaćenika u Ukrajinu, dok je Šeler kazao kako su te tvrdnje smiješne i da su potez očajnika.
Uz Azov je bio i Bruno Zorica Zulu, umirovljeni časnik Hrvatske vojske i bivši pripadnik francuske Legije stranaca. Nedavno je za RTL govorio o ukrajinskim specijalnim postrojbama.
"Ja sam bio pri bataljunu Azov, to je specijalni bataljun za djelovanje u neprijateljskoj pozadini. Momci su vrhunski i mislim da će napraviti veliki posao u neprijateljskoj pozadini", kazao je on za RTL.
Kazao je i da Ukrajinci nemaju frontalno šanse, ali da se svaki rat vodi da bi se zauzeo teritorij, dodajući da se čuje s dečkima iz bataljuna Azov.
No, kako bi se do kraja shvatila bojna Azov, potrebno ju je promotriti iz ideološkog ugla. Glasnogovornik Andrij Djačenko rekao je 2015. da su 10 do 20 posto članova postrojbe neonacisti. Nacistički simboli našli su svoje mjesto na uniformama.
Bojna i danas u svom znakovlju ima simbole koji se povezuju s neonacizmom. Kod određenog broja vojnika u početku postrojbe bile su uočene vojne prišivke i tetovaže s oznakama SS-a te nacističkom svastikom.
Vrh postrojbe nikad nije takvo što u potpunosti priznao. Uostalom, 2014. njemački ZDF je prikazao fotografije vojnika Azova kako nose kacige sa svastikom, kao i SS znakovlje. U 2015. poljski ratni dopisnik Marcin Ogdowski uspio je ući u jednu od baza Azova, gdje su mu vojnici pokazali tetovaže s nacističkim simbolima, kao i znakovlje na uniformama.
Američki Kongres izglasao je zabranu američke vojne obuke za pripadnike bojne Azov, a isto je napravila i Kanada, piše Index.hr.
Dnevnik.ba