U Bosni i Hercegovini se često može čuti da se netko “neovlašteno prisluškuje”. Nositelji pravosudnih funkcija za takve radnje optužuju pojedince povezane s obavještajnim službama, a političari kolege iz protivničkog tabora, piše BHRT.
Građanin Bosne i Hercegovine ne može biti tek tako prisluškivan. Zakoni su precizirali tko izdaje i odobrava naloge i za koja kaznena djela se propisuju posebne istražne radnje, mjere tajnog snimanja razgovora, vozila ili objekata, kao i provjere podataka s računala. To su djela poput terorizma, zločina protiv čovječnosti, organiziranog kriminala.
“Prisluškivati se netko može, narodno rečeno, samo ako je Sud naložio takvu mjeru. Ponekad to čine Agencije iz sigurnosnih razloga u hitnim i neodložnim slučajevima, ali i tada treba obavijestiti Sud”, kazao je bivši sudac Suda BiH Vlado Adamović.
Svaki tužiteljski ili zahtjev direktora OSA-e mora biti precizno obrazložen. U prvom slučaju praćenje može trajati najdulje 30 dana, u posebnim uvjetima do šest mjeseci, a u drugom najdulje 60 dana. Kada rok istekne, osoba se mora obavijestiti da je bila pod prismotrom. Sve ostalo je protuzakonito.
“To mogu raditi oni koji neposredno prisluškuju i imaju tehniku, obučene ljude, a pritom nemaju nalog suda. Da, moguće su zlouporabe, već je bilo evidentiranih slučajeva, i mislim da tužitelji moraju biti posebno rigorozni u tom pogledu”, istaknuo je Adamović.
Pojedini sigurnosni stručnjaci za sve krive kontrolu nad obavještajnom službom u Bosni i Hercegovini, kao i izostanak sankcije za kršenje zakona. U Kaznenom zakonu BiH, kazna za neovlašteno prisluškivanje, u slučaju da to učini službena osoba iz državnih institucija, je zatvorska – od šest mjeseci do pet godina. U entitetima – za fizičke osobe može biti novčana ili do jedne godine zatvora, a za službene – do tri godine zatvora.
Dnevnik.ba