Na vrijeme je o tome mislio hrvatski premijer Andrej Plenković koji je početkom ljeta obznanio da je Hrvatska spremna uložili 999 milijuna eura u kupnju 12 borbenih aviona F3R Rafale, najavljujući potpisivanje ugovora do kraja godine.
Kraj godine sve je bliže, a od te Plenkovićeve najave do dana današnjeg o toj se temi uglavnom oglašavao ministar obrane Mario Banožić, koji je otkrio kako će Hrvatska umjesto planiranih šest, sljedeće godine dobiti osam aviona koji bi trebali poletjeti hrvatskim nebom.
U strogoj tajnosti, povjerenstvo kojim šefuje premijerov predstojnik Ureda Zvonimir Frka Petešić pregovore vodi s predstavnicima francuske vlade, a francuska strana, prema riječima sugovornika portala Dnevno.hr iz resora obrane, još je u lipnju hrvatskim pregovaračima ponudila prijedlog ugovora o kojemu dogovori još traju, i to zbog toga što u njih treba uključiti i treću stranu – Amerikance. Ta spoznaja šokirala je i Banožića i Plenkovića i Frkino povjerenstvo i navodno dovodi u pitanje nabavu francuskih aviona u dogovorenom roku, odnosno za tri godine, kako je to najavio i planirao hrvatski premijer kojemu bi dovođenje francuskih Rafalea trebalo biti posljednji posao u aktualnom mandatu.
Iako zasad Plenković ne strahuje od realizacije toga za njega vrlo važnog posla, prvi problemi već se naziru i pokušavaju se prešutjeti pa je tako, primjerice, jedan natječaj već poništen, a on nameće pitanje radi li Hrvatska ponovno istu grešku u koracima. Odgovor na to pitanje nemoguće je doznati jer je svaki detalj pregovora o nabavi aviona obavijen velom tajni.
Od početka su pregovori i pojedinosti o nabavi aviona tajni pa se tako ne zna da su ponovno u igri Amerikanci koji hrvatskoj strani izazivaju glavobolje jer zbog određenih komponenti američke proizvodnje, i Francuskoj za prodaju Rafalea Hrvatskoj treba dozvola Sjedinjenih Američkih Država, baš kao što je u Krstičevićevu mandatu trebala za nabavu izraelskih borbenih aviona. Kako tvrde upućeni, postupak za ovaj prijenos isti je kao kod svih ostalih NATO saveznika kada je riječ o prodaji vojne opreme koja uključuje američke komponente. Iz američkog veleposlanstva može se čuti kako Amerikanci u ovom slučaju ipak neće postupati onako rigorozno kao u slučaju nabave Baraka F16, kada se situacija do te mjere zakomplicirala da je to rezultiralo poništenjem natječaja.
Premda i iz Banožićeva resora tvrde da situacija nije usporediva, u Ministarstvu obrane trenutno su u tijeku izravni pregovori s trećom, američkom stranom, na čije zeleno svjetlo Francuzi ipak ne moraju čekati da bi avione isporučili Hrvatskoj, no nejasno je na koji će način u budućnosti Hrvatska vojska kupovati svoj modul TPT izravno od Amerikanaca, što je ministrova ideja. Pod kojim će se uvjetima realizirati kupnja tog modula i hoće li ona utjecati na cijenu cjelokupnog projekta, također je nepoznanica o kojoj nitko ni na hrvatskoj ni na francuskoj strani ne progovara.
“Dogovoreno je nešto o cijeni, a sad u tim detaljima bilo bi dobro da Hrvatska ispregovara još neke pogodnosti, očekujemo da u sljedećih mjesec - dva to bude završeno”, izjavio je nedavno predsjednik Zoran Milanović koji se nada uspješnom okončanju ovoga posla, u kojem, doduše, izravno nije želio sudjelovati.
Sve i da se dugoročno realizacija projekta ne zakomplicira, u pitanje bi se mogla dovesti Plenkovićeva ideja. Naime, njegov je plan bio da se cijeli projekt završi prije dugo najavljivanog posjeta francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Hrvatskoj. Tijekom toga posjeta Plenković je namjeravao potpisati ugovore o nabavi borbenih zrakoplova, a paralelno s time i paket dodatnih sporazuma o suradnji.
Kako neslužbeno doznaje Dnevno.hr, Macron bi kao jedan od najvažnijih europskih političara u Hrvatsku trebao stići tijekom studenoga, službeni datum još nije dogovoren. Dolazak francuskog predsjednika u Hrvatsku trebao bi dokazati sve snažnije veze Zagreba i Pariza, koje se u Plenkovićevim redovima opisuju kao posebno strateško partnerstvo koje je okrunjeno odlukom o kupnji francuskih aviona.
Prema riječima Plenkovićeva bliskog suradnika, hrvatsko-francuski odnosi nikada nisu bili bolji, što je presedan jer je početkom 90-ih, tijekom rata na području bivše Jugoslavije, bivši francuski predsjednik Francois Mitterrand bio naklonjen srpskoj strani.
Nakon njega Jacques Chirac i premijer Alain Juppe vodili su nešto umjereniju politiku. Ni tada Hrvatska u Francuskoj nije prepoznavala svojeg istinskog saveznika, sve dok Plenković sa svojim francuskim kolegom Frkom Petešićem nije stupio u kontakte s Macronom, s kojim se zbližio do te mjere da danas dvije zemlje vode ozbiljne razgovore o gospodarskoj suradnji, ali i o strateškoj politici Europske unije.
Prema riječima sugovornika bliskih premijeru, upravo je na Plenkovićevu inicijativu francuski predsjednik ublažio svoj stav o širenju Europske unije pa sada Francuzi podupiru primanje država zapadnog Balkana u Europsku uniju. Inače su se Macron i Plenković susreli početkom prošle godine u Parizu, u to je vrijeme Hrvatska predsjedala Europskom unijom, a tema tog sastanka bilo je upravo pitanje proširenja EU-a na zapadni Balkan jer je Francuska bila jedna od država koje su uložile veto na otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom na summitu Europskog vijeća u listopadu 2019.
Premijer Plenković bio je uvjeren da će te dvije zemlje odobrenje za početak pregovora dobiti tijekom hrvatskog predsjedanja Europskom unijom, odnosno na zagrebačkom summitu koji se trebao održati u svibnju. Međutim, Macron je na tom susretu izrazio spremnost za pronalazak kompromisa kojim bi se odblokirao euroatlantski put država zapadnog Balkana, nakon čega je usvojena nova metodologija pristupnog procesa, ali pregovori, bez obzira na hrvatski angažman, nisu otvoreni pa je jasno kako je u ovom hrvatsko-francuskom prijateljstvu gazda ipak predsjednik Macron koji je Plenkoviću potreban i zbog pitanja primanja Zagreba u schengenski prostor te u europodručje.
Kada je riječ o Schengenu, Macron, u čijoj zemlji vlada liberalna politička struja, mogao bi oslabiti negativan odnos sa strankom iz iste političke obitelji, važno je pitanje u odnosima između Hrvatske i Francuske i ono koje se odnosi na Pakt o stabilnosti i rastu koji bi mnoge članice rado suspendirale, čemu je, za razliku od Njemačke, sklona Francuska.
Uz francusku potporu Hrvatska bi navodno trebala i mogla postati dio užeg kruga tih članica, a s Macronom koji uskoro dolazi u posjet Plenkoviću premijer misli otvoriti i neka ekonomska pitanja koja se odnose na zelenu ekonomiju. Sve u svemu, dok dvije zemlje njeguju odnose, Amerikanci nad nabavom aviona vrebaju, koliko jako i koliko je to složeno, ostaje također na razini tajne jer o ovoj nabavi nitko se ne usudi progovoriti otvoreno, transparentno i naglas.
Dnevnik.ba