Pitanja koja su dolazila od strane oporbe uglavnom su bila bazirana napisima iz medija, oni to prihvate nešto što je istina, što poluistina ili nije istina, pa onda iz toga pokušavaju izvući neke političke poruke i pitanja. Nije tu bilo puno atraktivnoga, mislim da su predsjednik Vlade i ministri kvalitetno odgovorili na pitanja", rekao je u Dnevniku HTV-a komentirajući aktualno prijepodne.
U četvrtak se sastaje saborska oporba kako bi se dogovorili oko opoziva ministra Darka Horvata. Upitan kako vladajuća većina misli braniti Horvata, šef Sabora je odgovorio:
"Svi smo svjesni da proces obnove treba biti brži, efikasniji, od toga ne treba bježati jer jednostavno okolnosti su bile takve da su neke stvari usporile. Imali smo nažalost ne samo jedan potres, nego se vrlo brzo dogodio i drugi koji je ponovno pogodio dio Zagreba i onu štetu koja je postojala učinio još većom, Banovina je stradala, susjedne županije su stradale, radi se o nečemu s čim se Hrvatska do sada nije susrela. Sve se to događa u uvjetima Covida-19 i došlo je do određenih zastoja koji su u prvoj fazi bili detektirani, povezani sa sporim procesom javne nabave, s pitanjem vlasništva. Otklonili smo te pravne zapreke novim zakonom, a sada očekujemo da će Vlada i Stožer i sva tijela koja su uključena u proces obnove brže i efikasnije djelovati".
No što se konkretno od ministra Horvata očekuje da napravi u kratkom roku, kako može ubrzati obnovu?
"Do sada je obnovljeno više od 1100 objekata koji su imali manju štetu i više od 6000 ljudi se vratilo svojim kućama. Problem su nam ljudi koji su i dalje u kontejnerima. Konstrukcijska obnova je jedan ogroman zahvat. Ja ne bih bacao koplje u trnje kao što već sada čini oporba. Oni su se uhvatili za jednu informaciju koja je došla iz Europske komisije, žele na tome politički poentirati, ali imamo još mjesece ispred sebe i treba učiniti sve da iskoristimo sav novac i da se ljudi koji su u kontejnerima što prije adekvatno smjeste", poručio je Jandroković.
Je li moguće do sredine lipnja iskoristiti pet milijardi eura koje nam daje Europa?
"Logično, jer ovo je prva faza, trebalo je pripremiti projekte, pripremiti teren. Raspisani su natječaji za izgradnju kuća, višestambenih objekata, paralelno idu državni i javni objekti. Vjerujem da će se napraviti više nego što se u ovom trenutku čini. Trebat će u dijalogu s Komisijom tumačiti razloge zašto su neke stvari išle sporije nego što smo htjeli", rekao je.
Mnogi građani već trpe poskupljenje hrane, goriva, slijedi poskupljenje plina i struje. Jandroković je rekao kako se radi o fenomenima koji nisu isključivo Hrvatski, već su velikim dijelom izazvani vanjskim faktorima.
"Treba to staviti u neki kontekst, a to je nažalost pandemija koja nije pogodila samo Hrvatsku nego i cijeli svijet i došlo je do zastoja u gospodarskom rastu i razvoju ne samo Hrvatske, nego i Europe i cijeloga svijeta. Cijene energenata su strelovito krenule prema gore i Vlada priprema pakete kojima će zaštititi posebno one koji su najranjiviji i imaju najmanja primanja. Kad su u pitanju energenti, razmatra se nekoliko smjerova u kojima će Vlada djelovati - kroz poreznu politiku, kroz PDV na struju i plin, kroz socijalne naknade koje i sada postoje, trebat će ih vjerojatno proširiti na veći krug ljudi, a možda i povećati iznose. Očekujemo i od kompanija koje su u državnom vlasništvu, prvenstveno mislim na HEP, da će naći načina kako izaći u susret građanima".
"Uz gospodarski rast koji imamo, nadam se ponovno izvrsnu turističku sezonu, europski novac koji dobivamo, čitav niz infrastrukturnih projekata kao što je Pelješki most, plus Vladine mjere kojima će se braniti socijalni status naših građana, vjerujem da ćemo prevladati tu izazovnu godinu".
Dnevnik.ba