Jednostrano preuzimanje državnih nadležnosti od strane Republike Srpske i demontiranje državnih institucija ugrozilo je perspektivu zemlje za pristupanje u Europsku uniju (EU), ističe se u izvještaju Europske komisije koji je posvećen BiH.
U izvještaju koji će Europska komisija objaviti 12. listopada, a u koji Radio Slobodna Europa (RSE) ima uvid, podvlači se da su stranke sa sjedištem u entitetu Republika Srpska blokirale zakonodavne i izvršne institucije na državnom nivou, "što je dovelo do skoro potpunog zastoja u reformama".
Stručnjaci Europske komisije navode da je Bosna i Hercegovina "značajno" povećala stopu usklađivanja sa zajedničkom vanjskom politikom EU, koje se odnose na sankcije protiv Rusije koje su odgovor na agresiju u Ukrajini.
U nacrtu izvještaja se prepoznaje i pozdravlja ovo povećanje stope formalnog usklađivanja koje je načinila država.
Međutim, u nacrtu dokumenta se podvlači da su se vlasti i stranke iz RS-a zalagale za neutralan stav o agresiji Rusije na Ukrajinu, "osporavajući usklađivanje s izjavama EU i ometajući punu implementaciju restriktivnih mjera protiv Rusije".
U većini dokumenta o Bosni i Hercegovini se u više navrata spominje da nema nikakvog progresa u važnim poljima.
Navodi se, između ostalog, da Vijeće ministara BiH nije poduzelo nikakve korake da bi razvilo nacionalni program za usvajanje pravne tekovine EU.
Zbog "političke opstrukcije" je Ministarstvo financija i riznice ometalo nesmetanu organizaciju oktobarskih izbora uskraćivanjem potrebnih sredstava.
Održavanje izbora je ocijenjeno dobro, ali se kaže da su oktobarski izbori obilježeni nepovjerenjem u javne institucije i retorikom koja je neujednačena.
Također se ocjenjuje da nije postignut napredak u osiguravanju i omogućavanju okruženja za civilno društvo.
Nijedan napredak Europska komisija nije obilježila u BiH po pitanju pravosuđa.
Ocjenjuje se da se u BiH nije poboljšala nezavisnost i nepristranost pravosuđa, te da izvršna i zakonodavna vlast nije usvojila dodatne mjere zaštite.
Dodaje se da nedosljednost i preširoka diskreciona prava i dalje postoje u primjeni pravila o imenovanju, disciplinskoj odgovornosti, napredovanju u karijeri i sukobu interesa sudaca i tužitelja.
- Potrebne su hitne mjere da se vrati povjerenje javnosti u pravosuđe i ojača njegov integritet. Nedostatak političke posvećenosti reformi pravosuđa i loše funkcioniranje pravosudnog sistema i dalje ugrožavaju uživanje prava građana i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala - navodi se u nacrtu dokumenta.
Nema napretka u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala jer, stručnjaci Europske komisije smatraju da politički lideri i pravosudne institucije nisu uspjeli da se izbore sa široko rasprostranjenom korupcijom i aktivno su blokirali napredak, "što je dovelo do dugoročnog zastoja i sve većih znakova političkog zarobljavanja".
- Kontinuirani nedostatak napretka na svim nivoima povećava rizik od nazadovanja. Politički lideri i pravosudne institucije moraju hitno da poprave situaciju - poručuje se u izvještaju o BiH, prenosi Slobodna Europa.
Dnevnik.ba