Izraelski veleposlanik: "SAD razmatra odgovor, Iran je prijetnja i Europi"

Na pitanje jesmo li na pragu nove eskalacije na Bliskom istoku i potencijalne vojne intervencije SAD-a na Iran,veleposlanik Države Izrael u Republici Hrvatskoj Gary Koren istaknuo je da Izrael ne traži eskalaciju, ali da mora biti spreman na sve scenarije. Dodao je kako trenutačno traje bliska suradnja Izraela i SAD-a, istaknuvši da se zapovjednik američkog Središnjeg zapovjedništva upravo nalazi u Izraelu.

'Amerikanci mogu odlučiti što god žele'

– Pretpostavljam da ćemo saznati više nakon što Amerikanci odluče. Oni su suvereni i mogu odlučiti što god žele – hoće li to biti napad na režim ili samo odvraćanje, kazao je. 

Govoreći o Iranu, Koren je rekao da je riječ o kombinaciji više ozbiljnih problema, među kojima su represija nad vlastitim stanovništvom i razvoj nuklearnog i raketnog programa.

- Iran je definiran brutalnošću prema vlastitom narodu. Jučer je Time naveo brojku od 30.000 ubijenih. Čak i da je riječ o 5.000 ili 10.000 ljudi, to i dalje pokazuje brutalnost režima koji je ubio toliko vlastitih građana, rekao je veleposlanik.

Istaknuo je i da iranski nuklearni program, zajedno s razvojem balističkih raketa, predstavlja prijetnju ne samo Bliskom istoku nego i Europi te kazao: "Riječ je o raketama koje mogu dosegnuti i južnu Europu, a neki tvrde čak i Beč. Režim se na taj način pokušava održati na životu".

Terorističke aktivnosti i u Sjevernoj i Južnoj Americi

– Govori se o količinama od oko 400 kilograma, što je znatno više nego što je potrebno za jednu nuklearnu bombu. Iran je imao priliku to prijaviti Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju, ali to nije učinio, rekao je. 

Naglasio je kako Iran nastavlja destabilizirati regiju i prijetiti susjedima, ali i provoditi terorističke aktivnosti širom svijeta kazavši: "Te aktivnosti imaju globalni doseg, uključujući Europu, Sjevernu i Južnu Ameriku. Nešto se upravo sada događa i u Latinskoj Americi, nakon Venezuele i u nekim drugim zemljama, gdje su prisutni agenti Irana i Hezbollaha".

O Gazi bez iluzija o miru i normalizaciji

Na pitanje postoji li napredak u mirovnom procesu u Gazi između Izraela, palestinskih civila i Hamasa, veleposlanik Gary Koren rekao je da je sam pojam mirovnog procesa u aktualnim okolnostima teško braniti.

– Nazvati to mirovnim procesom je dosta neuvjerljivo. Dok god Hamas vlada Gazom, dok god Hamas nije predao svoje oružje, dok god Gaza nije demilitarizirana i deradikalizirana, zapravo nema smisla govoriti o mirovnom procesu, poručio je.

Dodao je kako Izrael, zajedno sa svojim zapadnim saveznicima, želi Bliski istok pretvoriti u regiju stabilnosti, napretka i mira, uz koegzistenciju svih zajednica - Židova, muslimana, kršćana, Druza, Kurda i svih manjina. 

Na izravno pitanje može li se u ovom trenutku realno govoriti o normalizaciji života u Gazi, osobito za civile, odgovorio je da se ne može normalizirati nešto što, po njegovim riječima, ni prije nije bilo normalno. Podsjetio je kako se u Izraelu nalazi američki general, ali i posebni izaslanici američkog predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff i Jared Kushner, s kojima se raspravlja o budućim rješenjima.

Istodobno je podsjetio da Izrael još uvijek čeka povratak tijela posljednjeg taoca, s čime Hamas s time i dalje oteže. Dodao je da je, barem s humanitarnog stajališta, situacija riješena.

– Mi ne sprječavamo nijednu nevladinu organizaciju, UN i druge, da dopreme potrebštine. Svakoga tjedna propuštamo oko 4.200 kamiona s lijekovima, gorivom, hranom, vodom, cijevima i drugim potrepštinama. Od početka primirja u Pojas Gaze ušlo je više od 13.000 kamiona, rekao je. Zaključio je da bi govoriti o normalizaciji bilo pretjerano, ali da Izrael ostavlja prostor da se postojeći programi ipak pokušaju provesti.

Odbor za mir, uloga SAD-a i ograničenja UN-a

Govoreći o novim mirovnim inicijativama, veleposlanik Gary Koren podsjetio je da je izraelski premijer Benjamin Netanjahu javno zahvalio predsjedniku Trumpu na tom prijedlogu za učlanjenje u Odbor za mir te da se o konkretnim elementima inicijative već razgovara. Dodao je da će ključni pokazatelj uspješnosti inicijative biti konkretni potezi Hamasa.

– Trebamo prvi signal, prvi dokaz da Hamas počinje s razoružanjem. Tek tada ćemo moći potvrditi funkcionira li plan ili ne, istaknuo je.

Na pitanje znači li nova inicijativa i svojevrsnu diskreditaciju UN-a te ulazak u razdoblje novog globalnog poretka u kojem SAD ima drukčiju ulogu, Koren je rekao da je teško predvidjeti kako će se međunarodni odnosi razvijati. Naglasio je kako je je "SAD Izraelu prvi i najveći saveznik" te da se radio o "snažnoj zemlji i najvećoj demokraciji na svijetu". 

Dodao je da, ako američka administracija procijeni da UN ne funkcionira - treba Amerikancima dati priliku alternativnim inicijativama. Međutim, naglasio je da Izrael želi zadržati jedinstvo sa zapadnim saveznicima te da se nada većem uključivanju europskih zemalja u novu inicijativu.

– Ovo nije ništa protiv Ujedinjenih naroda, nego pokušaj da budemo učinkovitiji i odlučniji, što UN nije pokazao. U slučaju UNRWA-e vidjeli smo da je jedna UN-ova agencija postala saveznik radikalne terorističke organizacije Hamas, rekao je. Zaključio je da su izazovi s kojima se svijet suočava – od sigurnosnih i ekonomskih do klimatskih i zdravstvenih – takvi da zahtijevaju snažnije zajedništvo i odlučnije vodstvo.

Rast antisemitizma i terorističke prijetnje u Europi

Izraelski veleposlanik upozorio je na snažan porast antisemitizma u Europi i zapadnim zemljama, navodeći da je on, prema dostupnim podacima, porastao za gotovo 100 posto. Smatra da su dvostruki kriteriji i izjednačavanje terorističkih organizacija poput Hamasa i Hezbolaha s izraelskim pravom na obranu ozbiljna pogreška.

Posebno je upozorio na slogane poput „od rijeke do mora“, koji, ističe, zapravo pozivaju na uništenje Izraela i predstavljaju podršku radikalnom islamizmu. Dodao je da se pod krinkom slobode okupljanja toleriraju poruke koje potiču nasilje, što je, po njegovu mišljenju, izravno povezano s porastom antisemitizma u Europi.

Govoreći o sigurnosnim prijetnjama, veleposlanik je istaknuo da Hamas i Hezbolah već godinama djeluju kroz terorističke mreže u Europi, uz potporu Irana i Iranske revolucionarne garde. Podsjetio je na nedavno uhićenje pripadnika Hamasa u Njemačkoj, koji je planirao napade na izraelske građane, ali upozorio da mete mogu biti i drugi europski gradovi.

Smatra da Europa može učiniti više, uključujući proglašenje Iranske revolucionarne garde terorističkom organizacijom. Kao paradoks naveo je izostanak masovnih prosvjeda u Europi protiv brutalnog gušenja prosvjeda u Iranu, uz tisuće ubijenih civila, za razliku od snažnih prosvjeda protiv izraelskih operacija u Gazi.

Dvostruki kriteriji radikalizaciji dijela muslimanskog stanovništva

Izraelski veleposlanik upozorio je na, kako je rekao, dvostruke kriterije zapadnih država prema radikalizaciji dijela muslimanskog stanovništva u zapadnoj Europi. Istaknuo je da dio ljudi bježi iz represivnih režima poput Irana i Afganistana u sigurnu i demokratsku Europu, a potom, koristeći blagodati zapadnih društava, nameće isti oblik islamskog radikalizma od kojeg su pobjegli.

Smatra da zapadne vlade često izbjegavaju jasna stajališta zbog osjećaja krivnje vezanog uz kolonijalizam, dugogodišnje politike multikulturalizma te izbornih razloga, strahujući od optužbi za islamofobiju. Naglasio je da to utječe i na promjene u europskom biračkom tijelu te poručio da narodi Europe trebaju sami odlučiti o svojoj budućnosti, dok Izrael, istaknuo je, ne dopušta drugima da odlučuju o njegovoj sigurnosti i sposoban je sam se braniti, osobito od prijetnji poput Irana.

Odnosi Izraela i Hrvatske 'savršeni'

Govoreći o odnosima Države Izrael i Republike Hrvatske u aktualnim sigurnosnim i političkim okolnostima, veleposlanik Gary Koren ocijenio ih je 'savršenima'. Naglasio je da, iako nije objektivan jer je izravno uključen u bilateralne odnose, može biti zadovoljan postignutim u proteklom razdoblju.

– Samo ću sažeti ono što imamo i u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova u Jeruzalemu, ali i s hrvatskim kolegama. Godina 2025. za Izrael nije bila jednostavna – bili smo u ratu, nije bilo izravnih letova, što je značilo manje turizma i gospodarskih prilika, rekao je Koren.

Unatoč tome, istaknuo je da su ostvareni važni diplomatski kontakti. Podsjetio je na posjet ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana Jeruzalemu početkom 2025. godine, kao i na posjet izraelskog ministra vanjskih poslova Gideona Sa’ara Hrvatskoj u rujnu iste godine.

Dodao je da su se pozitivni pomaci nastavili i u 2026.: "Već se dogodio jedan važan sastanak predsjednika Isaaca Herzoga s premijerom Andrejem Plenkovićem. Prema tome, nemam razloga za prigovore, zadovoljan sam".

Najavio je i mogućnost novih susreta i inicijativa u skoroj budućnosti, "možda već i idućeg mjeseca".

Dnevnik.ba