Snažan angažman u Međunarodnim sudom pravde neuobičajen je za Izrael, koji Ujedinjene nacije i međunarodne sudove obično smatra nepravednim i pristrasnim. Odluka o učešću umjesto bojkotu odražava zabrinutost Izraela da bi suci mogli narediti Izraelu da zaustavi rat protiv Hamasa i narušiti njegov imidž na međunarodnoj pozornici.
- Izrael ne može pobjeći od optužbe koja je tako ozbiljna - kazao je Alon Liel, bivši generalni direktor izraelskog ministarstva vanjskih poslova i bivši izraelski ambasador u Južnoj Africi.
Izrael, koji kao jedna od strana u tom postupku ima pravo da pošalje suca, pozvao je bivšeg predsjednika Vrhovnog suda da se pridruži 15 redovnih članova suda koji će odlučivati o optužbi. Također je angažirao britanskog odvjetnika i hvaljenog stručnjaka za međunarodno pravo u svom timu obrane.
Izrael se nada da će njihova stručnost osujetiti južnoafričku tvrdnju da izraelska vojna kampanja u Gazi predstavlja genocid i spriječiti privremeni sudski nalog koji bi prisilio Izrael da zaustavi borbe. Izrael tvrdi da bi zaustavljanje rata kada su Hamasovi kapaciteti netaknuti na brojnim mjestima i s taocima koji su još u njegovom zarobljeništvu predstavljalo pobjedu Hamasa.
Optužba za genocid pogađa srce izraelskog nacionalnog identiteta. Ta zemlja sebe smatra bedemom sigurnosti za Židove nakon što je šest milijuna njih ubijeno u holokaustu. Međunarodna podrška stvaranju Izraela 1948. bila je duboko ukorijenjena u bijesu zbog nacističkih zločina.
Iste godine, uz učešće Izraela, svjetske sile sastavile su konvenciju protiv genocida u nadi da će spriječiti slične zločine.
U izraelskoj zračnoj, kopnenoj i pomorskoj ofenzivi bez presedana ubijeno je više od 23.200 Palestinaca, od kojih su dvije trećine žena i djece, tvrde zdravstveni dužnosnici u Gazi pod upravom Hamasa. Izraelska vojna kampanja raselila je otprilike 85 posto od 2,3 milijuna stanovnika Gaze, od kojih mnogi nemaju domove u koje bi se mogli vratiti. Više od četvrtine stanovništva gladuje.
Južna Afrika, koja je dugo vremena kritičar izraelskog postupanja prema Palestincima, pokrenula je postupak pred najvišim sudom Ujedinjenih naroda sa sjedištem u Nizozemskoj. Mnogi Južnoafrikanci uspoređuju politiku Izraela prema Palestincima u Gazi i na Zapadnoj obali s bivšim režimom aparthejda i rasne segregacije u vlastitoj zemlji.
Izrael žestoko osporava tvrdnje o genocidu, navodeći da vodi rat za samoodbranu nakon što su borci Hamasa pokrenuli napad 7. listopada na južni Izrael, ubivši oko 1.200 ljudi, većinom civila, i uzimajući otprilike 250 talaca. Izrael tvrdi da su njegove akcije u skladu s međunarodnim pravom i da čini sve da spriječi nanošenje štete civilima, optužujući Hamas za infiltraciju u stambena područja.
U podnesku Južne Afrike na 84 stranice navodi se da su akcije Izraela, uključujući ubijanje Palestinaca i nanošenje teških mentalnih i tjelesnih ozljeda, "genocidnog karaktera". U njemu se tvrdi da su izraelski dužnosnici izrazili genocidnu namjeru.
Postupak će se vjerovatno odužiti godinama. Podnesak Južne Afrike uključuje, međutim, zahtjev da sud hitno izda pravno obavezujuće privremene naredbe za Izrael da "odmah obustavi svoje vojne operacije u i protiv Gaze".
Poštivanje takve presude bilo bi politički skupo za premijera Benjamina Netanyahua, s obzirom da Izraelci još uvijek u velikoj mjeri podržavaju rat. Izrael također ne bi ispunio svoj deklarirani cilj slamanja palestinske grupe.
Ako se ne pridržava, Izrael bi se mogao suočiti sa sankcijama UN-a. Iako bi Washington, najbliži saveznik Izraela, mogao staviti veto na takav potez, to bi razbjesnilo brojne demokrate koji su već ogorčeni na predsjednika Joea Bidena zbog njegove snažne podrške Izraelu u ratu. To bi moglo biti štetno za Bidena dok traži reizbor. Američki državni tajnik Anthony Blinken rekao je u utorak da je slučaj "nezaslužen".
Eylon Levy, glasnogovornik izraelske vlade, kritizirao je Južnu Afriku, rekavši da Hamasu daje političko i pravno pokriće.
- Zgroženi smo što je Južna Afrika odlučila da igra đavoljeg odvjetnika - rekao je.
Izraelski dužnosnik je kazao da je Izrael pristao na saradnju sa sudom jer je uvjeren da će pobijediti. Dužnosnik je govorio pod uvjetom da ostane anoniman jer nije bio ovlašten da o tome razgovara s medijima. Izrael je bojkotirao istaknuti slučaj na sudu 2004. o svojoj barijeri za razdvajanje na Zapadnoj obali, za koju je sud ocijenio da je "suprotna međunarodnom pravu", navodeći da je postupak politički motiviran.
Izrael je odabrao Aharona Baraka – perjanicu pravne zajednice u toj zemlji već decenijama - da se pridruži vijeću međunarodnih sudija. Bivši državni tužitelj i mirovni pregovarač koji je bio glavni sudija najvišeg izraelskog suda od 1995. do 2006. godine, Barak je presuđivao u slučajevima koji se odnose na izraelsko postupanje prema Palestincima.
Taj međunarodno poznati 87-godišnjak dobio je počasne diplome više agencija UN-a, prenosi AP.
Dnevnik.ba