StoryEditor
obnovljivi izvori energije

Izgradnja vjetroparkova u BiH skup projekt, a proces složen. EP HZ HB razvija više projekata obnovljivih izvora energije

Piše desk  /  24.10.2022., 20:46h

Dok se očekuje da energija dobivena snagom vjetra bude okosnica obnovljivih izvora električne energije u Europskoj uniji, u BiH su do sada izgrađene tri vjetroelektrane - dvije na području Tomislavgrada i jedna na području Podveležja kod Mostara, piše Večernji list BiH.

U Republici Srpskoj do sada nije izgrađen ni jedan vjetropark, ali, kako su za Fenu potvrdili iz Elektroprivrede Republike Srpske, u tijeku su pripremni radovi za izgradnju vjetroparka Hrgud u općini Berkovići.

Obnovljivi izvori energije

Elektroprivreda HZ HB trenutačno u svom portfelju raspolaže vjetroelektranom Mesihovina, koja je puštena u pogon u ožujku 2018. - Ukupna instalirana snaga 22 vjetroagregata VE Mesihovina je 50,6 MW, s planiranom godišnjom proizvodnjom od 165,17 GWh električne energije - objasnili su iz EP HZ HB. Dodali su kako Elektroprivreda HZ HB trenutačno razvija više projekata u području obnovljivih izvora energije, i to u različitim fazama, od početne do visoke pripremljenosti za izgradnju.

- U kontekstu vjetroelektrana možemo spomenuti VE Poklečani u općini Posušje, ukupne instalirane snage 132 MW te planirane godišnje proizvodnje od 437 GWh - istaknuli su.

Prema ranijim informacijama, ova vjetroelektrana trebala bi biti završena za nekoliko godina. Iako je izgradnja vjetroelektrana dug i skup projekt jer su, primjerice, ukupni procijenjeni investicijski troškovi za VE Poklečani približno 255 milijuna maraka, iz Elektroprivrede HZ HB smatraju kako tehnologija napreduje pa se time povećava i učinkovitost vjetroagregata.

- Primjera radi, pojedinačna instalirana snaga vjetroagregata u VE Mesihovina je 2,3 MW, dok se za VE Poklečani planiraju vjetroagregati pojedinačne snage 6,6 MW, dakle, gotovo trostruko veće snage. Samim time ujedno se skraćuje i razdoblje povrata investicije, dok se, uz trenutačne uvjete na tržištu električne energije, slobodno može reći kako je višestruko isplativa svaka investicija u postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.

Uz činjenicu da proizvodite "čistu" energiju, ujedno ste u skladu sa suvremenim tekovinama te dijelom šireg pokreta za ublažavanje klimatskih promjena - smatraju iz EP HZ HB. Proizvodni portfelj Elektroprivrede HZ HB u potpunosti je, kako navode, utemeljen na obnovljivim izvorima energije (7 hidroelektrana i jednoj vjetroelektrani), dok su u svojim planovima orijentirani na kontinuirani razvoj proizvodnih postrojenja i sustava distribucije električne energije, kao i sveukupnog poslovanja Društva, prema načelima održivog razvoja što, među ostalim, podrazumijeva razvoj, izgradnju i korištenje obnovljivih izvora energije.

Proces ishođenja potrebnih dozvola u BiH iznimno je težak i složen, naglasili su iz Elektroprivrede HZ HB.

- Stoga je jako teško, zapravo nemoguće, pobrojiti sve dozvole, uvjete i dokumente koje je potrebno ishoditi i ispuniti kako biste jedan ovako veliki projekt mogli dovesti do završetka i vjetroelektranu konačno pustiti u pogon. Upravo na studiji slučaja VE Mesihovina, u sklopu USAID EIA projekta prikazano je koliko je ovaj projekt kompliciran i zahtjevan u administrativnom smislu, odnosno kako je nevjerojatno velik broj koraka potrebno napraviti kako bi se došlo do cilja - ustvrdili su.

Kao rezultat ove suradnje nastao je i vodič za investiranje u sektor energije USAID-a pod nazivom "Vodič za investitore", što je, zapravo, priručnik od gotovo 200 stranica s pobrojenim koracima koji vas očekuju ako se odlučite investirati u obnovljive izvore energije u Bosni i Hercegovini.

- Pitanje je koliko će bilo tko biti zainteresiran za ulaganje u OIE u BiH kada države u okružju, poput Srbije, formiraju "one stop shop" servise i u kojima je značajno lakše poslovanje i ishođenje svih potrebnih dozvola i dokumenata - istaknuli su.

Iz EP HZ HB dodaju kako je u razdoblju od 2006. do 2017. za izgradnju VE Mesihovina pribavljeno toliko različitih dozvola i suglasnosti te projektne dokumentacije da je jedna cijela prostorija u upravnoj zgradi VE Mesihovina u Tomislavgradu bila potrebna za njihovu pohranu, što samo po sebi govori o količini dokumentacije.

- Naravno, nije pomoglo nepostojanje prostornih planova, kao ni nedorečenost pojedinih zakonskih akata te njihova neusklađenost s podzakonskim aktima, zbog čega nerijetko dolazi do preklapanja i sukoba ovlasti različitih razina vlasti, odnosno nejasnoća u definicijama nadležnosti i obveza subjekata u elektroenergetskom sektoru BiH - ističu.

S obzirom na to da je prepoznato kako je sustav iznimno kompliciran, iz EP HZ HB napominju kako se ipak čine određeni koraci u olakšavanju procedura za ishođenje potrebnih dozvola i investiranje u sektor energije.

- U tijeku je izmjena zakonske regulative, konkretno Zakona o električnoj energiji FBiH i Zakona o korištenju OIEiUK, pri čemu izmjene koje će biti sadržane u novim zakonima podrazumijevaju značajna pojednostavljenja sadašnjih procedura, što bi u konačnici trebalo doprinijeti povećanju investicija u OIE i boljoj integraciji obnovljivih izvora u BiH - zaključili su.

Njemački i kineski investitori

Vjetroelektrana Podveležje 1 prva je u vlasništvu Elektroprivrede BiH, zahvaljujući instaliranoj snazi značajno povećava udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u sustavu Elektroprivrede BiH. Nalazi se na području HNŽ-a, a sastoji se od 15 proizvodnih vjetroagregata čija pojedinačna instalirana snaga iznosi 3,2 MW, a ukupna instalirana snaga objekta je 48 MW. Planirana godišnja proizvodnja objekta VE Podveležje 1 je 130 GWh. U BiH još postoji vjetroelektrana Jelovača koja se nalazi na području općine Tomislavgrad.

U probni pogon puštena je krajem 2018. godine. Investitor je tvrtka F. L. Wind. Instalirana snaga je 36 MW (18 x 2 MW), a planirana godišnja proizvodnja 85,68 GWh. Na području Nevesinja u tijeku je izgradnja vjetroelektrane Grebak, u koju će biti uloženo 130 milijuna KM i koja je, kako su investitori iz Njemačke ranije kazali, najveća na području BiH. Uz to, kineski investitori ulažu 130 milijuna eura u vjetroelektranu Ivovik na području Tomislavgrada i Livna, što će biti prva vjetroelektrana u BiH koja je u javnosti najavljena kao kineska investicija.

Dnevnik.ba

25. srpanj 2024 08:43