Izetbegović o Dejtonskom sporazumu: Branili smo se Miloševićeve vojske, kojoj se pridružila Hrvatska vojska, dok nam je NATO prijetio bombardiranjem

Izetbegović je na početku obraćanja istaknuo važnost bosanskohercegovačkog iseljeništva, koje, kako je rekao, može dati presudan doprinos rješavanju problema s kojima se Bosna i Hercegovina suočava.

„Iseljeništvo čini 40 posto stanovništva Bosne i Hercegovine, ali je to vitalniji, mlađi, aktivniji i u mnogim aspektima snažniji dio nacije. To je mladi div koji još uvijek nije svjestan svoje snage“, kazao je Izetbegović, prenosi Klix.

Podsjetio je i na povijesne procese koji su oblikovali Bosnu i Hercegovinu.

„Bošnjaci su kohezijski narod u Bosni i Hercegovini, cement Bosne i Hercegovine. Oni nemaju alternativu. Zato su izloženi udarima, otvorenim i podmuklim. Nisu nam dali da nosimo naše ime, naziv jezika, udarali su na našu vjeru, imovinu, živote i kulturnu baštinu. Protiv njih se vodi specijalni rat koji ih zbunjuje i svađa. U Americi imaju dvije stranke, u Europi po nekoliko. Mi smo proizveli 200 stranaka – i u tome su nam 'pomagali'. Ta politička rivalstva prerastaju u mržnju. Onda su krenuli i napadi na povijesne ličnosti. Nema nijednog političkog, vjerskog ili vojnog lidera koji nije izložen napadima“, rekao je Izetbegović, upozorivši na specijalni rat koji se, kako tvrdi, vodi protiv Bosne i Hercegovine i bošnjačkog naroda.

Dodao je da se novi val udara na Bošnjake odvija na talasu islamofobije, „i to po preporuci lobista Milorada Dodika“.

„Stalno će se plasirati narativ da muslimani ugrožavaju kršćane u BiH, da se Sarajevo islamizira. Tako da se mi stalno osjećamo krivima i neprestano se nečemu ispričavamo. SDA će u proceduru uputiti Zakon o proporcionalnoj zastupljenosti. Sada kada pokušamo popraviti loš položaj Bošnjaka u institucijama, osobito u entitetu RS ili u Stocu, oni će reći da pokušavamo dominirati“, poručio je.

Govoreći o poraću, obnovi i izgradnji institucija, Izetbegović je istaknuo ključne reforme koje su ojačale državu u odnosu na stanje definirano Daytonom, ali i pad Aprilskog paketa te neuspjeh reforme policije, što je označio kao „lošu procjenu bošnjačkih političara“, nakon čega je, kako kaže, otvoren prostor za Dodikov uspon.

„Prvo je koristio teške riječi, a potom i postupke, sve dok to nije poprimilo jasnu secesionističku fizionomiju. Donijeli su zakone koji jasno udaraju na teritorijalni integritet i suverenitet. A onda su se napokon pokrenuli OHR i međunarodna zajednica jer se došlo do grla“, rekao je.

Osvrnuo se i na kritike upućene delegaciji BiH koja je sudjelovala u pregovorima u Daytonu.

„Volio bih te ljude vratiti u 1995., u rovove u BiH, da njima kaže NATO da će ih bombardirati ako nastave. Moramo dobro preračunati brojke. Nekako smo se obranili od Miloševićeve vojske, kojoj se pridružila Hrvatska vojska i Abdićeve snage. Imali smo 500 mrtvih i ranjenih mjesečno 1995. godine. I onda nam zaprijete da će nam, uz embargo, zabraniti uvoz bilo čega. Bolje je 20–30 godina natezati se nego 20 dana ratovati. Gdje smo danas? Je li čaša poluprazna ili polupuna? Mislim da je ovo drugo. Država je obranjena pa unapređivana“, rekao je.

Istaknuo je i da je povjerenje među običnim ljudima na terenu dobro, te da su najrazoreniji dijelovi BiH danas najuspješniji.

„Tamo gdje je bila Armija RBiH danas se napravi 80 posto BDP-a i naplati preko 70 posto poreza“, rekao je.

No, napredak je, prema njegovim riječima, usporen u aktualnom mandatu.

„Trojka se nije snašla. Ne znaju kormilariti protiv vjetra. Potcijenili su spregu SNSD–HDZ, dali im previše. To vas u politici pojeftinjuje“, rekao je.

Komentirajući nejedinstvo probosanskog bloka, ocijenio je da je uzrok sebičnost.

„Dva puta sam im nudio ruku da napravimo snažan probosanski blok. Pokušali smo 2022. zbog situacije u RS-u, obilazili teren, govorili ljudima da nije bitno za koga će glasati, nego da izađu. Ali i tu su prevagnule sebičnosti. No ne treba odustati. Treba raditi na slozi“, kazao je.

Dodao je da patriotske snage imaju snage, ali im nedostaje brojnosti, a upravo tu vidi ključnu ulogu iseljeništva.

Govorio je i o velikim uspjesima bosanskohercegovačke dijaspore, od izbjeglištva s najlonskim vrećicama do pune afirmacije u zemljama u kojima danas žive.

„Iseljeništvo je snaga koja se tek podiže. U vama je spas i napredak BiH. U inozemstvu živi preko dva milijuna građana BiH. Oko 95 posto ih je u Europi i SAD-u. Obrazovani su, snalažljivi, uspješni u biznisu, politici i znanosti. Brinu o svojim obiteljima u BiH. Doznake će doseći šest milijardi KM, deset posto BDP-a. Sve više ulažu, sve su organiziraniji. Glasaju, ali nedovoljno. Procedure registracije i glasanja namjerno su zakomplicirane“, rekao je.

Poručio je i da oni koji ne vole BiH, a nalaze se u državnim strukturama, ne vole ni dijasporu.

„Zakomplicirali su registracije, blokiraju sve što može ojačati dijasporu i državu. Pokušali su ukinuti državljanstva – 700 tisuća ljudi trebalo je ostati bez njih. To smo zaustavili mojom apelacijom 2012. godine. Državljanstva su sačuvana, omogućeno je dvojno državljanstvo“, rekao je.

Iseljeništvo, dodao je, može učiniti još mnogo: lobirati, širiti istinu o BiH, ulagati, prenositi znanje i glasati.

„Potrebno je sto tisuća glasova za probosanske stranke na izborima 2026. godine. To nije nedostižno, a promijenilo bi odnose u RS-u i cijeloj BiH. Malo je toga što se može promijeniti u jednom danu – ali ovo se može. Izađe sto tisuća ljudi i promijeni odnose u BiH. Mladi nogometaš Bajraktarević rođen je u SAD-u, slabo govori bosanski, ali dobro daje golove. I vi možete davati golove za svoju zemlju – oni iz daljine su najljepši“, zaključio je Izetbegović.

Tribina je održana u organizaciji Asocijacije Bosna, a označila je početak projekta „Moj glas za Bosnu“, čiji je cilj afirmacija registracije i sudjelovanja u izbornom procesu u Bosni i Hercegovini.

Dnevnik.ba