Drugog dana mjeseca ramazana u studiju Hayat TV-a gostovao je predsjednik SDA i sin prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović.
Ovo vrijeme se odrazilo na sve pore našeg života je utjecalo i na „kočenje“ običaja koji su se prakticirali kako prije ramazana, tako i u ramazanu. Koliko je zapravo naša tradicija, naša kultura ostavila trag na današnji stil Bošnjaka koji žive u Bosni i Hercegovini?
“Utjecaj naše kulture koja je nastajala postupno kroz stoljeća jači je nego što su ljudi toga svjesni. Nekom prilikom sam pročitao u knjizi mog oca da i kada sunce zađe, još uvijek je toplo.
Dakle, ta kultura koja se bazira na vjeri u jednog Boga i na onome što je On naredio, što zabranio, koja je kroz vrijeme nastala kao amalgan između naše i kršćanske kulture, pa i paganski utjecaj koji smo tu zatekli kao muslimani, je onaj bolji dio nas. Sasvim sigurno mi to volimo i želimo sačuvati” – govori u emisiji Izetbegović.
Kako kaže, "ponekad nismo svjesni kako u našoj kulturi nije sve islamsko". Kao primjer navodi štovanje kruha "gdje kršćani imaju dan da slave kruh i to samo bosanski kršćani, a nama kad ispadne kruh mi ga poljubimo i na čelo stavimo", dodaje Izetbegović.
“Sve ono što je dobro, što je lijepo, polako se kroz vrijeme sedimentira, ono što je loše biva odbačeno, to je kultura jednog naroda i naša kultura je izvanredna. Kad pogledamo kakva je bosanska kuća, sofra, pjesma, kakvi su bosanski običaji, poštovanje susjedstva, ljudi jedni prema drugima.
Koliko se to može sačuvati u modernom vremenu, vidjet ćemo, ali mislim da ćemo mi to čuvati jer je to onaj bolji dio nas.” Povijest i kretanje od perioda egzistencije i dolaska muslimana na ovom podneblju je bila i različita od jednog širokog geografskog prisustva pa sve do onih stalnih osporavanja kojima, nažalost, i dan danas svjedočimo. “Generalno možemo reći da ne bi bilo europske kulture da nije bilo islamskog utjecaja, ona uopće ne bi bila ovakva. Kada biste recimo izvukli nulu, ne znam kako bi kompjuteri radili ili kada biste jazz i rock gitaristima uzeli gitaru jer je to arapski instrument, nije to španjolski. Kada biste samo uzeli ono što su muslimani donijeli matematici, astronomiji, filozofiji, kemiji, medicini, kada biste to izvukli iz europske kulture… ona bi ostala krnjava. Zato možemo reći da smo mi suvlasnici europske kulture.
Mi smo integralni dio europske kulture. Trebamo se tako i ponašati s ponosom kazati da smo muslimani”
Naše bosanskohercegovačke obiteljske kuće i zemlja su nešto najvrjednije u našem životu iako naš narod dočekuje ramazan u drugim zemljama, i u malim postocima se vraćaju na svoje ognjište, i to u manjem bh. entitetu. “Za sada možemo samo osporavati taj proces jer ne možemo ponuditi, ovako daytonski organizirani, iako uspoređuju Daytonski sporazum s luđačkom košuljom, a ja ga uspoređujem sankim fiksatorima, gipsovima koji trebaju sačuvati pacijenta, izliječiti. Upravo to jednog dana treba skinuti i da se kreće, odnosno napraviti jednu normalnu državu.
Dakle, gledam na to kao jedno privremeno stanje koja mora proći jer nam pati ekonomija zbog toga, a i nažalost mladi ljudi će odlaziti jer ih privlače dobro organizirane države, sistemi u kojima lako dobiju posao, imaju sigurnost i budućnost. Irska i Izrael su zemlje koje su jako poučne. Irska je bila tužna zemlja s malim natalitetima, s užasnim socijalnim problemima, ali su onda napravili dobro organiziran sistem te su doživjeli nevjerojatan procvat. Sada imaju najveći natalitet u Europi. Jedini nemaju pad BDP u vrijeme pandemije koronavirusa.
Tako i Bosna i Hercegovina može buknuti u pozitivnom smislu, posjedujemo prirodne resurse od nevjerojatnog geografskog položaja, čistih voda zemlje, i to treba dobro organizirati i dobro koristiti. Tada će se ljudi vraćati. Moramo se posvetiti dijaspori. Sile koje ne vole Bosnu i Hercegovinu, ne vole ni njenu dijasporu” – ističe predsjednik SDA.
Dnevnik.ba