StoryEditor
ukop 16 žrtava zločina

Izetbegović, Džaferović i Komšić odali počast bošnjačkim žtvama u Prijedoru stradalim prije 30 godina

Piše desk  /  20.07.2022., 16:20h

Izaslanstvo bošnjačkih političara predvođeno predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem, u kojemu su uz ostale bili i predsjedatelj i član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić te zamjenik predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić, nazočilo je danas u Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu kod Prijedora ukopu 16 žrtava zločina koje su stradale prije 30 godina.

Najmlađa žrtva ukopana  ove godine je Samed (Hase) Jakupović, koji je imao samo 19 godina kada je ubijen, a najstarija žrtva  je Edhem (Abid) Kaltak koji je ubijen u dobi od 65 godina. U Prijedoru je ubijeno 3.176 civila, uglavnom nesrpske nacionalnosti. Do sada su pronađeni posmrtni ostaci oko 2.500 Prijedorčana, a za oko 620 žrtava još se traga. Posmrtni ostatci ubijenih Prijedorčana pronađeni  su na 501 lokaciji, u 73 masovne grobnice na području deset općina i tri države - BiH, Hrvatske i Srbije, podatci su udruženja koje okupljaju obitelji žrtvava.

Dio onih kojima je uspjelo pobjeći iz pakla zločina koji su se prije 30 godina događali u Prijedoru, a za koje su odgovorne srpske snage, spas je potražio i našao u Hrvatskoj. Za dio njih put je vodio preko planine Vranice i Uskoplja gdje su im pomogli i zaštitili ih pripadnici HVO-a.  

Epizoda s autobusima punim bošnjačkih izbjeglica iz Prijedora odigrala se 20. lipnja 1992. godine, samo dan nakon prvog otvorenog sukoba između HVO-a i Armije R BiH u Uskoplju, kojeg su izazvali pripadnici Patriotske lige i Zelenih beretki. U tom vrlo osjetljivom trenutku pripadnici uskoljaljskog HVO-a polažu test humanosti na obroncima planine Vranica.  

Prema kazivanju svjedoka događaja pripadnici HVO-a pregledali su autobuse, a nakon što su vidjeli kako su u njima civili, nahranali su ih, dali im vodi i omogućili siguran prolazak kroz teritorij koji je bio pod njihovim nadozorom dok je Armija R BiH napada  s položaja iu središta Uskoplja. Jedna od žena iz konvoja, posvjedičili su nam uskopaljski dragovoljci Domovinskog rata pitala je tko to puca, a kad joj je rečeno da je u pitanju Armija R BiH uzviknula je:

„Jadna ja, a ja krenula u Hrvatsku, a oni pucaju  po Hrvatima“,  rečenica je koja se mnogima urezala u sjećanje.

Uskopaljski HVO  i ovom je epizodom  oslikakao karakter onih koji se danas predstavljaju patrotima i zaštitnicima BiH nazivajući zločincima one koje su pripadnicima njihovog naroda omogućili bijeg od srpske agresije, bijeg u Hrvatsku koja im je dala sigurno utočište. Na isti način, u jeku žestokih sukoba, u siječnju 1993. godine,  uskopaljski HVO-a ponio se i prema Tuzlanskom konvoju omogučivši mu siguran prolazak kroz ovo mjesto, odnosno dio koji je bio pod njihovim nadzorom. 

S druge pak strane, konvoj humanitarne pomoći "Kruh sv. Ante", koji su predvodili gvardijan fojničkog samostana fra. Nikica Miličević i župnik župe Uskoplje fra Vinko Tomas,  zaplijenjen je 16. svibnja 1993.godine, od strane vojnika diverzantskog odreda i 1.bataljona 317.brdske brigade Armije BiH, iako je fra Nikica Miličević imao uredna odobrenja za kretanje, potpisna od strane Rasima Delića i Milivoja Petkovića.

Pripadnici Armije R BiH otuđili su 13 kamiona i svu robu u njima, 5 putničkih vozila, preko 350 000 maraka novca u raznim valutama, nakit, satove i druge vrijednosti. Sudionike konvoja, koji su imali iskaznice HVO-a,  fizički su i psihički maltretirali, izvodili na strijeljanje.. Sličnan tretman imao je i humanitarni konvoj "Bijeli put za Novu Bili i Bosnu Srebrenu". Na povratku iz Lašvanske doline, prilikom prolaska kroz Uskoplje, 22.12.1993. godine,  napadnut je od strane vojnika A BiH, paljbom iz automatskog oružja, prilikom čega je  poginuo  jedan od vozača konvoja,  Ante Vlajić iz Splita, a tri sudionika konvoja su ranjena.

Dnevnik.ba

30. siječanj 2023 22:52